Rastu troškovi zaduživanja u Europi: Stambeni krediti mogli bi biti skuplji

Troškovi zaduživanja širom Europe rastu, a posljedice bi mogli osjetiti i građani kroz skuplje stambene kredite. Istovremeno, države će morati izdvajati više novca za servisiranje javnog duga, što može smanjiti prostor za javne investicije i druge budžetske rashode.

Prinosi na državne obveznice posljednjih dana bilježe značajan rast. Prinos na desetogodišnje francuske obveznice dostigao je najviši nivo u posljednjih 17 godina, dok je odgovarajući njemački prinos porastao na nivo koji nije zabilježen od 2011. godine.

U četvrtak je prinos na francuske desetogodišnje obveznice premašio 4,10 posto, u Italiji se kretao oko 4,06 posto, u Španiji 3,69 posto, a u Njemačkoj nešto iznad 3,25 posto.

Jedan od razloga takvih kretanja jeste rast cijena energenata i inflacijskih očekivanja. Cijene europskog prirodnog gasa više su nego udvostručene od početka godine, dok investitori sve više uzimaju u obzir mogućnost novih povećanja kamatnih stopa Europske centralne banke (ECB).

"Tržište očekuje nova povećanja kamatnih stopa ECB-a", rekao je za Euronews Business Ioannis Sokos, strateg Deutsche Bank Researcha.

Stambeni krediti mogli bi poskupjeti

Promjene na tržištu obveznica građani bi najprije mogli osjetiti kroz cijenu stambenih kredita. U Njemačkoj je, primjerice, prinos na desetogodišnje državne obveznice porastao sa približno 2,85 posto krajem juna na 3,26 posto 20. augusta.

Interhyp AG procjenjuje da bi kamata na stambene kredite sa fiksnom stopom i rokom otplate od 20 godina mogla porasti za sedam baznih poena u odnosu na prosječnu stopu od 4,32 posto.

U Francuskoj, uprkos prinosu na desetogodišnje obveznice većem od 4,1 posto, značajniji rast cijene stambenih kredita još nije zabilježen. Prosječne kamate za kredite na 20 godina kreću se između tri i 3,5 posto.

Promjene su vidljive i u Italiji, gdje je prosječna kamata na dvadesetogodišnje stambene kredite sa fiksnom stopom dostigla 3,50 posto. U Španiji su pojedine banke nakon povećanja depozitne stope ECB-a podigle kamate na stambene kredite za 0,2 do 0,5 procentnih poena.

Naredna odluka ECB-a o monetarnoj politici očekuje se 10. septembra.

Veći račun za države

Rast prinosa predstavlja dodatni izazov i za državne budžete. Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, Francuska je 2025. godine imala oko 3.300 milijardi eura javnog duga, Italija približno 3.000 milijardi, Njemačka 2.700 milijardi, a Španija oko 1.600 milijardi eura.

Više tržišne kamate ne povećavaju odmah troškove cjelokupnog postojećeg duga, jer ranije izdate obveznice zadržavaju ugovorene kamatne stope do dospijeća. Međutim, problem nastaje prilikom refinansiranja starog ili izdavanja novog duga, kada se države moraju zaduživati po višim stopama.

Francuska i Italija posebno su izložene ovom riziku. Italija zbog visokog odnosa javnog duga prema BDP-u, a Francuska zbog većeg budžetskog deficita i neizvjesnosti u vezi s njegovim smanjenjem.

Veći troškovi kamata ne znače nužno povećanje poreza, ali ostavljaju manje budžetskog prostora za javne usluge, socijalna izdvajanja, investicije i eventualna porezna rasterećenja.

Ukoliko visoki prinosi potraju, rast cijene državnog zaduživanja mogao bi tako imati znatno šire posljedice od samog tržišta obveznica – od skupljih kredita za domaćinstva do većeg pritiska na javne finansije europskih država.