Gorivo u EU nikad skuplje, a vrhunac poskupljenja tek slijedi od oktobra

Cijene benzina i dizela u Europskoj uniji dostigle su najviše nivoe otkako Europska komisija vodi ovu statistiku, a pritisak na vozače mogao bi se nastaviti i narednih sedmica. Osim rasta cijene sirove nafte, na poskupljenje utiču i visoke rafinerijske marže, za koje stručnjaci Europske centralne banke očekuju da će kod dizela vrhunac dostići tek u oktobru.

Prema posljednjim podacima Europske komisije, prosječna cijena benzina u EU 14. septembra iznosila je 2,063 eura po litru, dok je dizel dostigao 2,159 eura. Riječ je o rekordnim vrijednostima u statistici koja se vodi od 2005. godine.

To znači da je za rezervoar od 50 litara u prosjeku potrebno izdvojiti oko 103 eura za benzin, odnosno približno 108 eura za dizel.

Velike razlike među članicama EU

Troškovi goriva značajno se razlikuju od zemlje do zemlje. Malta je imala najniže cijene obje vrste goriva – benzin je koštao 1,34 eura, a dizel 1,21 euro po litru.

Na drugom kraju liste, benzin je bio najskuplji u Danskoj, gdje je prosječna cijena iznosila 2,56 eura po litru. Za dizel se najviše izdvajalo u Finskoj – 2,51 euro.

Podaci, koji uključuju poreze, objavljeni su u sedmičnom biltenu Europske komisije o tržištu nafte od 17. septembra.

Brent i dalje iznad 100 dolara

Snažniji rast cijena goriva uslijedio je nakon izbijanja rata s Iranom krajem februara i poremećaja energetskih tokova kroz Hormuški moreuz. Brent je tokom vrhunca sukoba premašio 126 dolara po barelu, dok je prije početka rata vrijedio oko 72 dolara. Jučer se nafta za isporuku narednog mjeseca trgovala iznad 104 dolara po barelu.

Poskupljenje energenata istovremeno pojačava inflatorne pritiske. Prema podacima ECB-a, inflacija cijena energije u eurozoni povećana je sa 10,3 posto u julu na 14,3 posto u augustu.

Dodatna neizvjesnost odnosi se na snabdijevanje europskih rafinerija. Kako prenosi Euronews, Saudi Aramco je najmanje dvije rafinerije u Europi obavijestio da tokom oktobra neće dobiti naftu predviđenu dugoročnim ugovorima. Do poremećaja je došlo nakon napada na važan saudijski naftovod prema Crvenom moru.

Uz ograničenja u snabdijevanju i visoke troškove prerade, pritisak na cijene goriva mogao bi se zadržati, posebno kada je riječ o dizelu.