Inflacija ponovo raste u Europi: Cijene energenata skočile više od 20 posto

Inflacija u Francuskoj i Italiji snažno je ubrzala u septembru, a među glavnim pokretačima rasta cijena ponovo su energenti. Preliminarni podaci pokazuju da je godišnja inflacija u obje zemlje premašila tri posto.

Potrošačke cijene u Francuskoj u septembru su bile za tri posto više nego godinu ranije, nakon što je godišnja inflacija u augustu iznosila 2,4 posto, pokazuju preliminarne procjene francuskog statističkog instituta Insee.

Posebno izražen rast zabilježen je kod energenata, čije su cijene na godišnjem nivou povećane za 21,2 posto. Samo mjesec ranije njihov rast iznosio je 16,7 posto. Insee navodi da su ubrzanju doprinijele cijene naftnih derivata i plina.

Istovremeno je ubrzao i rast cijena hrane. Hrana je u Francuskoj u septembru bila skuplja 1,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok su cijene svježih proizvoda porasle čak 9,9 posto.

Italijanska inflacija dostigla 4,2 posto

Još izraženiji rast cijena zabilježen je u Italiji. Prema preliminarnim podacima Istata, godišnja inflacija povećana je sa 3,3 posto u augustu na 4,2 posto u septembru. Na mjesečnom nivou potrošačke cijene porasle su za 0,7 posto.

Ubrzanje je također velikim dijelom povezano s energentima. Cijene reguliranih energetskih proizvoda na godišnjem nivou povećane su za 25,9 posto, nakon augustovskih 18,6 posto. Kod nereguliranih energenata rast je ubrzao sa 17 na 22,2 posto.

Dodatni pritisak došao je od neprerađene hrane, čije su cijene porasle 5,5 posto u odnosu na septembar prošle godine. Bazna inflacija, iz koje su isključene cijene energije i svježe hrane, ipak je znatno niža i iznosi 1,7 posto.

Novi pritisak na ECB

Najnoviji podaci dolaze nakon što je Europska centralna banka u septembru povećala tri ključne kamatne stope za 0,25 procentnih poena. Depozitna stopa od 16. septembra iznosi 2,50 posto, stopa na glavne operacije refinansiranja 2,65 posto, a stopa na graničnu kreditnu liniju 2,90 posto.

ECB je kao jedan od razloga za povećanje kamata naveo inflatorne pritiske povezane sa sukobom na Bliskom istoku. Prema septembarskim projekcijama Banke, prosječna inflacija u eurozoni u 2026. trebala bi iznositi tri posto, u 2027. godini 2,5 posto, a u 2028. oko 2,1 posto.

ECB, međutim, nije unaprijed odredio daljnji smjer kamata, već navodi da će odluke donositi na osnovu novih ekonomskih podataka, izgleda za inflaciju i efekata dosadašnje monetarne politike.