Godišnja stopa inflacije u eurozoni dostigla je u oktobru četiri posto, prema preliminarnim podacima Eurostata. Riječ je o nastavku ubrzanja rasta potrošačkih cijena, nakon što je inflacija u septembru iznosila 3,8 posto, a u augustu 3,2 posto. S obzirom na to da je inflacija već duže vrijeme iznad ciljanih dva posto, očekuje se da će Europska centralna banka (ECB) u decembru povećati kamatne stope.
Prema pisanju njemačkog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung, inflacija u eurozoni već više od šest mjeseci premašuje cilj ECB-a, a najveći pritisak na cijene i dalje dolazi iz energetskog sektora, prvenstveno zbog poskupljenja goriva i loživog ulja.
Za razliku od inflacijskog talasa iz 2022. i 2023. godine, cijene prehrambenih proizvoda sada rastu sporijim tempom. Ipak, pojedine kategorije bilježe značajnija poskupljenja.
Posebno se izdvaja povrće, čije su cijene porasle zbog slabijih prinosa nakon ljetne suše, povećanih troškova zagrijavanja plastenika i skupljeg transporta uvoznih proizvoda. Istovremeno, višak ponude na tržištu doveo je do pada cijena mlijeka i mliječnih proizvoda.
Različita kretanja cijena u europskim zemljama
Podaci za oktobar pokazuju da inflacijski pritisci nisu jednako izraženi u svim članicama eurozone.
U Njemačkoj je godišnja inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila 2,8 posto. Na usporavanje rasta cijena utjecale su i državne subvencije za gorivo, uvedene 1. oktobra i finansirane poreznim sredstvima.
Holger Schmieding, glavni ekonomist banke Berenberg, procjenjuje da je ova mjera smanjila njemačku stopu inflacije za približno 0,3 procentna boda.
Španija je također zabilježila blago usporavanje inflacije, s pet na 4,9 posto, dok je u Francuskoj stopa porasla s 3,4 na 3,8 posto, dostigavši najviši nivo od kraja 2023. godine. U Austriji nije bilo promjene, pa je inflacija ostala na 3,6 posto.
Ekonomisti očekuju smirivanje inflacije tokom 2027.
Prema procjenama ekonomista, inflacija bi se u narednom periodu mogla zadržati na nivou od približno četiri posto, dok se značajnije usporavanje očekuje tokom 2027. godine.
Jedan od razloga za takva očekivanja jesu bazni efekti, odnosno postepeno isključivanje ranijih poskupljenja energije, izazvanih sukobom s Iranom, iz obračuna godišnje inflacije.
Međutim, buduća kretanja zavisit će od razvoja sukoba, cijena nafte na svjetskom tržištu i mogućnosti da se rast energetskih troškova prenese na plate i prodajne cijene drugih proizvoda i usluga.
ECB bi u decembru mogao povećati kamate na 2,75 posto
Naredna odluka Europske centralne banke o kamatnim stopama očekuje se 17. decembra.
Na prethodnoj sjednici, održanoj 29. oktobra, ECB je odlučio zadržati postojeće kamatne stope. Ipak, predsjednica banke Christine Lagarde nagovijestila je mogućnost promjene monetarne politike u decembru.
Prema očekivanjima, depozitna kamatna stopa mogla bi biti povećana za 0,25 procentnih bodova, na 2,75 posto.
Predsjednik njemačke Bundesbanke Joachim Nagel također smatra da će pooštravanje monetarne politike biti potrebno.
"Povećanje kamata u decembru iz današnje perspektive vrlo je vjerovatno neophodno", izjavio je Nagel u utorak navečer u Berlinu.
Pojasnio je da ECB na posljednjoj sjednici nije povećao kamate jer još nema dovoljno pokazatelja takozvanih efekata drugog kruga, poput ubrzanog rasta plata kao posljedice inflacije.
Ipak, upozorio je da su se izgledi za kretanje inflacije u posljednjem periodu pogoršali, što dodatno povećava vjerovatnoću podizanja kamatnih stopa na decembarskoj sjednici.
