Rast životnih troškova, nedovoljna primanja, visoke cijene stanovanja i nezadovoljstvo javnim uslugama izveli su proteklog vikenda hiljade građana na ulice više europskih zemalja. Protesti su organizirani u Francuskoj, Belgiji, Portugalu i Italiji, dok podaci Eurostata pokazuju da je hrana u Europskoj uniji za pet godina poskupjela za 34 posto.
Iako su demonstranti u pojedinim državama iznijeli različite zahtjeve, zajednički razlog nezadovoljstva jeste pritisak rastućih troškova na kućne budžete i životni standard stanovništva, prenosi Euronews.
Najveći broj građana okupio se u Francuskoj, gdje su stotine hiljada ljudi, među kojima i učenici te studenti, protestovale zbog sve skupljeg života i pogoršanja stanja javnih službi.
Dio demonstracija prerastao je u nasilje, uz sukobe s policijom, pljačke i požare. U Limogesu je zapaljena zgrada gradske uprave, a u Lyonu je izgorio turistički ured. Oštećenja na javnim objektima zabilježena su i u Marseilleu, Lilleu, Angersu i Bordeauxu.
Nemiri su izbili i u Belgiji, gdje je došlo do sukoba demonstranata s policijskim snagama u Bruxellesu i Liègeu.
U Portugalu su sindikalne organizacije i udruženja koja zagovaraju pravo na stanovanje zatražili veće plate i penzije, unapređenje javnih usluga te konkretne mjere kojima bi se građanima omogućilo pristupačnije stanovanje.
Protestna okupljanja održana su i u Italiji. U Milanu, Torinu i Bologni zabilježeni su sukobi u kojima je bilo povrijeđenih, dok je milanska policija privela nekoliko desetina osoba.
Hrana u EU za pet godina poskupjela 34 posto
Razmjere rasta životnih troškova pokazuju i najnoviji statistički podaci. Prema analizi Eurostata koju je pripremio Euronews Business, cijene hrane i bezalkoholnih pića u Europskoj uniji između augusta 2021. i augusta 2026. godine povećane su za 34 posto.
Istovremeno, promjene u kupovnoj moći minimalnih plata nisu bile jednake u svim državama.
Uprkos povećanju nominalnih primanja, količina hrane koja se može kupiti za jednu bruto mjesečnu minimalnu platu smanjena je za šest posto na Malti, pet posto u Španiji i četiri posto u Francuskoj.
S druge strane, većina zemalja obuhvaćenih analizom zabilježila je poboljšanje ovog pokazatelja, što znači da je rast minimalnih plata u tim državama bio veći od povećanja cijena hrane.
Ipak, navedeni podaci ne pružaju potpunu sliku životnog standarda jer u obračun nisu uključeni porezi, izdaci za stanovanje i ostali troškovi domaćinstava.
Usporavanje inflacije ne znači i povratak starih cijena
Dodatni problem za potrošače predstavlja činjenica da smanjenje stope inflacije ne podrazumijeva i pojeftinjenje proizvoda i usluga.
Ekonomisti upozoravaju da sporiji rast inflacije uglavnom znači da cijene nastavljaju rasti manjom brzinom, a ne da se vraćaju na nivoe iz prethodnih godina.
Zbog toga, uprkos usporavanju inflacije, građani i dalje plaćaju znatno više za osnovne životne potrebe nego prije pet godina.
