Godišnje plate nastavnika u europskim zemljama razlikuju se za više od 55.000 eura, pokazuje najnoviji izvještaj Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Dok nastavnici u Danskoj u prosjeku zarađuju više od 74.000 eura godišnje, u Turskoj njihova primanja ne dostižu ni 19.000 eura. Značajne razlike ostaju prisutne čak i kada se u obzir uzmu troškovi života i kupovna moć.
Prema podacima iz izvještaja Education at a Glance 2026, koji je analizirao 28 obrazovnih sistema, prosječne godišnje bruto plate nastavnika u osnovnim školama tokom 2025. godine kretale su se od 18.669 do 74.086 eura, piše Euronews.
Podaci obuhvataju stvarna primanja nastavnika zaposlenih na puno radno vrijeme, starosti između 25 i 64 godine, uključujući osnovnu platu, bonuse, naknade i druga primanja povezana s radom.
Danska na vrhu, Njemačka prednjači među velikim ekonomijama
Najveću prosječnu godišnju bruto platu nastavnika u osnovnim školama ima Danska, gdje ona iznosi 74.086 eura. Slijede Island sa 73.752 eura, Irska sa 69.747 eura, Njemačka sa 69.453 eura i Austrija sa 65.851 euro.
Godišnja primanja viša od 50.000 eura bilježe se i u Norveškoj, Belgiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Finskoj.
Među najvećim europskim ekonomijama prednjači Njemačka, dok su plate u Francuskoj znatno niže i iznose 41.968 eura. Italija je na dnu ove grupe sa prosječnom godišnjom platom od 32.100 eura.
Na drugom kraju ljestvice nalaze se zemlje u kojima nastavnici godišnje zarađuju manje od 25.000 eura. Među njima su Češka sa 24.457 eura, Mađarska sa 23.181 euro, Slovačka sa 22.936 eura, Rumunija sa 20.805 eura i Latvija sa 20.516 eura.
Najniža primanja zabilježena su u Grčkoj, gdje nastavnici godišnje zarađuju 18.746 eura, te Turskoj sa 18.669 eura.
Daniel Wisniewski, generalni sekretar Europske federacije poslodavaca u obrazovanju, za Euronews je objasnio da razlike u platama proizlaze iz više faktora, među kojima su nivo nacionalnog dohotka, način obračuna plata, kvalifikacije i mogućnosti profesionalnog napredovanja.
Dodatne razlike nastaju zbog poreznih sistema, socijalnih davanja i naknada koje se razlikuju od države do države.
Kupovna moć mijenja poredak: Njemačka ispred Danske
Iako nominalne plate pokazuju velike razlike, poređenje primanja nastavnika nije potpuno bez analize troškova života.
Zbog toga je Euronews, koristeći OECD-ove podatke i Eurostatove pokazatelje, uporedio plate prema standardu kupovne moći (PPS), koji omogućava procjenu koliko se robe i usluga može kupiti za određena primanja u različitim državama.
Prema ovom pokazatelju, Njemačka zauzima prvo mjesto sa 64.143 PPS godišnje, dok slijede Austrija sa 58.265, Danska sa 53.036, Irska sa 51.226 i flamanska zajednica u Belgiji sa 50.846 PPS.
Najnižu kupovnu moć imaju nastavnici u Grčkoj, gdje godišnja primanja odgovaraju vrijednosti od 21.456 PPS. Slijede Latvija, Slovačka, Češka i Estonija.
Poređenje je pokazalo i značajne promjene u položaju pojedinih zemalja. Turska se, nakon prilagođavanja troškovima života, pomjerila za šest mjesta naviše, a Poljska za pet. Nasuprot tome, Island je sa drugog mjesta prema nominalnim platama pao na 12. poziciju prema kupovnoj moći.
To pokazuje da visoka nominalna primanja ne znače nužno i proporcionalno viši životni standard.
Profesori u srednjim školama zarađuju više
Razlike postoje i između pojedinih nivoa obrazovanja. U većini analiziranih zemalja nastavnici u višim razredima srednjih škola ostvaruju veće prihode od kolega zaposlenih u osnovnom obrazovanju.
Najveće godišnje bruto plate u ovom segmentu bilježe se na Islandu, gdje dostižu 93.938 eura. U Danskoj iznose 85.999 eura, a u Njemačkoj 80.163 eura.
Najniža primanja ponovo su zabilježena u Turskoj, gdje nastavnici na ovom nivou obrazovanja godišnje zarađuju 17.615 eura.
Razlika između plata nastavnika osnovnih i srednjih škola posebno je izražena na Islandu, u Finskoj, Belgiji, Danskoj, Austriji i Njemačkoj, gdje premašuje 10.000 eura godišnje.
Nastavnici zarađuju manje od drugih visokoobrazovanih radnika
Uprkos razlikama među državama, OECD upozorava na zajednički problem europskih obrazovnih sistema – nedovoljnu konkurentnost nastavničkih plata u odnosu na primanja drugih visokoobrazovanih radnika.
Prema podacima organizacije, nastavnici u osnovnim i općim srednjim školama u prosjeku ostvaruju između 87 i 95 posto primanja zaposlenih s visokim obrazovanjem.
Takav odnos može otežati privlačenje novih nastavnika i zadržavanje postojećeg kadra u obrazovnom sistemu.
Stručnjaci upozoravaju da visina plate nije jedini faktor koji određuje privlačnost nastavničkog zanimanja. Važnu ulogu imaju i radno opterećenje, mogućnosti napredovanja, uslovi rada i položaj nastavnika na tržištu rada.
Profesor Mihails Hazans sa Univerziteta u Latviji istakao je da na razlike među državama utječu i društvene norme, tradicija, snaga sindikata te obim posla koji nastavnici obavljaju za ugovorenu platu.
Kolike su plate nastavnika u Bosni i Hercegovini?
Plate prosvjetnih radnika u Bosni i Hercegovini razlikuju se zavisno od entiteta, kantona, nivoa obrazovanja i radnog staža. Prema dostupnim podacima, osnovne mjesečne neto plate nastavnika s visokom stručnom spremom i punom normom uglavnom se kreću od približno 1.530 do 2.000 KM. U Kantonu Sarajevo plata nastavnika iznosi oko 1.885 KM, dok je u Republici Srpskoj osnovna neto plata nastavnika s visokom stručnom spremom od januara 2026. povećana na 1.915 KM. U Zeničko-dobojskom kantonu dogovoreno je povećanje prema kojem početna plata nastavnika bez minulog staža dostiže 1.958,40 KM. Na osnovnu platu mogu se obračunavati dodaci za radni staž i druge naknade. Prema podacima platforme Plata.ba, 80 posto zaposlenih u širem sektoru obrazovanja i nauke ostvaruje mjesečna neto primanja između 1.163 i 2.339 KM. Ovi podaci nisu direktno uporedivi s OECD-ovim godišnjim bruto platama, a Bosna i Hercegovina nije obuhvaćena navedenim poređenjem 28 obrazovnih sistema.
