Cijene industrijskih proizvođača u eurozoni nastavile su snažno rasti u augustu, a godišnja stopa povećana je na 8,2 posto, sa 5,8 posto koliko je iznosila mjesec ranije. Najveći pritisak ponovo dolazi iz energetskog sektora, gdje su cijene za godinu porasle čak 21 posto.
Prema podacima koje je danas objavio Eurostat, industrijske proizvođačke cijene u eurozoni u augustu 2026. bile su 1,9 posto više nego u julu. Isti mjesečni rast od 1,9 posto zabilježen je i na nivou cijele Europske unije.
Time je nastavljen rast koji je zabilježen i mjesec ranije. U julu su proizvođačke cijene na mjesečnom nivou povećane za 1,6 posto u eurozoni i 1,4 posto u EU.
Energija glavni pokretač rasta
Najveći doprinos augustovskom povećanju dale su cijene energije. U eurozoni su samo za mjesec porasle 5,6 posto, dok su u cijeloj EU povećane 5,5 posto.
Trading Economics navodi da je rast energetskih troškova povezan sa snažnim poskupljenjem prirodnog gasa u Europi, čija je referentna cijena porasla gotovo 70 posto. Više cijene gasa odrazile su se na troškove električne energije, ali i na proizvodnju širokog spektra industrijskih proizvoda.
U eurozoni su cijene intermedijarnih proizvoda u odnosu na juli povećane 0,4 posto, kapitalnih proizvoda 0,2 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 0,4 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju 0,1 posto.
Kada se iz obračuna isključi energija, industrijske proizvođačke cijene porasle su znatno skromnijih 0,2 posto.
Godišnji rast sa 5,8 ubrzao na 8,2 posto
Još izraženija promjena vidljiva je na godišnjem nivou. Proizvođačke cijene u eurozoni u augustu bile su 8,2 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, nakon rasta od 5,8 posto u julu. Prema podacima Trading Economicsa, riječ je o najvišoj godišnjoj stopi rasta od februara 2023. godine.
Na nivou cijele Europske unije godišnji rast iznosio je osam posto.
Energija je u eurozoni za godinu poskupjela 21 posto, dok su cijene intermedijarnih proizvoda povećane 6,8 posto. Kapitalni proizvodi bili su skuplji 2,6 posto, a trajni proizvodi za široku potrošnju 3,4 posto.
Jedina kategorija u kojoj je zabilježen pad bili su netrajni proizvodi za široku potrošnju, čije su cijene smanjene 0,8 posto. Bez energetskog sektora, godišnji rast proizvođačkih cijena u eurozoni iznosio je 3,4 posto.
Cijene rasle u svim članicama EU
Na mjesečnom nivou rast proizvođačkih cijena u augustu zabilježen je u svim državama članicama Europske unije.
Najveća povećanja registrovana su u Bugarskoj i Estoniji, po 3,3 posto, zatim Italiji sa 3,1 posto i Danskoj sa tri posto.
Posmatrano na godišnjem nivou, najveći rast imala je Irska, gdje su proizvođačke cijene povećane 17,1 posto. Slijede Bugarska sa 16,8 i Litvanija sa 14,6 posto. Luksemburg je bio jedina članica EU u kojoj su cijene industrijskih proizvođača bile niže nego godinu ranije, i to za 7,9 posto.
Indeks proizvođačkih cijena prati promjene cijena proizvoda na izlazu iz proizvodnje, odnosno prije nego što stignu do krajnjih potrošača. Zbog toga se njegovo kretanje prati i kao jedan od pokazatelja troškovnih pritisaka koji se mogu prenijeti kroz proizvodni i distributivni lanac.
