Minimalne plate nadmašile rast cijena hrane u većini europskih zemalja

Rast cijena hrane obilježio je proteklih pet godina širom Europe, ali su u većini analiziranih zemalja zakonski utvrđene minimalne plate povećavane još bržim tempom. Rezultat je da radnici s najnižim primanjima u mnogim državama danas za minimalnu platu mogu kupiti više hrane nego 2021. godine.

Analiza Euronews Businessa obuhvatila je 26 europskih zemalja koje imaju zakonski utvrđenu minimalnu platu, a posmatrane su promjene od augusta 2021. do augusta 2026. godine.

Hrana u EU skuplja za 34 posto

Podaci Eurostata pokazuju da su cijene hrane i bezalkoholnih pića u Europskoj uniji tokom posmatranih pet godina porasle za 34 posto.

Među članicama EU najveće poskupljenje zabilježila je Mađarska, gdje su cijene povećane za 57 posto. Slijede Bugarska sa rastom od 54 posto i Rumunija sa 53 posto. Na drugom kraju liste nalazi se Kipar, gdje je hrana poskupjela 21 posto.

Razlike postaju još izraženije kada se posmatra šira grupa od 35 europskih zemalja. U Švicarskoj je zabilježen rast od svega pet posto, dok je Turska daleko iznad ostalih zemalja sa povećanjem cijena hrane i bezalkoholnih pića od čak 752 posto.

Kada je riječ o najvećim ekonomijama EU, hrana je u Francuskoj za pet godina poskupjela 25 posto, u Italiji 30 posto, Njemačkoj 34 posto, a u Španiji 35 posto.

Minimalac u Srbiji i Crnoj Gori više nego udvostručen

Paralelno sa rastom cijena povećavane su i minimalne plate. Najveće povećanje unutar EU zabilježeno je u Mađarskoj, gdje je minimalna plata porasla za 93 posto.

U Njemačkoj je u istom periodu povećana za 46 posto, u Španiji za 29 posto, dok je u Francuskoj rast iznosio 20 posto.

Još veće promjene bilježe pojedine zemlje izvan EU. Minimalna plata u Srbiji povećana je za 103 posto, a u Crnoj Gori za 102 posto. U Turskoj je, posmatrano u lokalnoj valuti, rast dostigao čak 823 posto.

Međutim, poređenje samih stopa rasta plata i cijena ne daje potpun odgovor na pitanje kako se promijenio životni standard radnika. Zbog toga je analizirano koliko hrane se moglo kupiti jednom mjesečnom bruto minimalnom platom u augustu 2021. i koliko se može kupiti pet godina kasnije.

Samo tri zemlje zabilježile pad kupovne moći

Rezultati pokazuju da je u samo tri od 26 posmatranih država minimalna plata izgubila kupovnu moć kada je riječ o hrani.

Najveće pogoršanje zabilježeno je na Malti, gdje se za minimalnu platu sada može kupiti oko šest posto manje hrane nego 2021. godine. Slijede Španija sa padom od pet posto i Francuska sa četiri posto.

Nasuprot tome, Srbija i Crna Gora bilježe najveće poboljšanje među analiziranim državama. Minimalna plata u tim zemljama u augustu 2026. omogućavala je kupovinu 37 posto više hrane nego pet godina ranije.

Povećanje kupovne moći veće od 20 posto zabilježeno je i u Hrvatskoj, Albaniji, Rumuniji, Mađarskoj, Bugarskoj i Litvaniji.

U Irskoj se za minimalnu platu može kupiti deset posto više hrane nego 2021. godine, dok poboljšanje u Njemačkoj iznosi devet posto. U Grčkoj je rast sedam posto, u Belgiji i Nizozemskoj po šest posto, a u Portugalu tri posto.

Turska: Ogroman rast plata, ali i cijena

Turska pokazuje koliko nominalni rast primanja može izgledati drugačije kada se uzme u obzir istovremeno poskupljenje hrane.

Iako je minimalna plata u lokalnoj valuti tokom pet godina povećana za čak 823 posto, cijene hrane i bezalkoholnih pića istovremeno su porasle 752 posto.

Kada se ova dva kretanja stave u odnos, kupovna moć minimalne plate prema hrani poboljšana je za svega osam posto. Time se pokazuje da visoke nominalne stope rasta plata same po sebi ne znače jednako veliko povećanje količine proizvoda koju radnici za ta primanja mogu kupiti.