Eurozona traži odgovor na skupu energiju: Razmatra se porez na vanrednu dobit

Rast cijena energije, novi inflatorni pritisci i usporena privredna aktivnost bit će među glavnim temama sastanka ministara finansija eurozone, koji se u petak održava u Dublinu. Jedna od mjera o kojoj bi se moglo razgovarati jeste uvođenje poreza na vanrednu dobit energetskih kompanija.

Na energetskim tržištima posljednjih dana zabilježen je snažan rast cijena nafte, prvenstveno zbog smanjene globalne ponude. Dodatnu neizvjesnost izazvali su napadi na saudijski naftovod East-West, koji su pripisani jemenskim Hutima koje podržava Iran.

Istovremeno, evropske vlade traže načine da ublaže posljedice skupljih energenata za stanovništvo i privredu.

Porez na vanrednu dobit ponovo u fokusu

Na sastanku bi se moglo otvoriti pitanje zahtjeva pojedinih država članica da se dodatno oporezuje vanredna dobit koju energetske kompanije ostvaruju u periodu visokih cijena.

Irski ministar finansija Simon Harris, čija zemlja trenutno predsjedava Vijećem EU, uoči sastanka je ukazao da visoka dobit energetskog sektora proizlazi iz poremećaja na tržištu, a ne iz veće produktivnosti ili inovacija.

Harris je poskupljenje energenata prvenstveno povezao sa zatvaranjem Hormuškog moreuza. Istovremeno je odbacio tvrdnju američkog predsjednika Donalda Trumpa da su ukrajinski napadi na ruske rafinerije glavni razlog naglog rasta cijena benzina i dizela.

Inflacija i tržište obveznica dodatni izazovi

Pored energetike, pažnja ministara bit će usmjerena na nestabilnost globalnog tržišta obveznica i pokazatelje koji upućuju na ponovno jačanje inflatornih pritisaka.

Razgovorima će prisustvovati i predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde. Sastanak dolazi nakon što je ECB 10. septembra povećao kamatne stope.

Dublin će tokom petka i subote biti domaćin i neformalnog sastanka ministara finansija i guvernera centralnih banaka svih 27 članica Evropske unije.

Skupu će se pridružiti ministri finansija Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva, Ukrajine i Švicarske, kao i direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva.