Kamate na dugoročne kredite u RS-u porasle na 7,35 posto

Troškovi dugoročnog zaduživanja u Republici Srpskoj povećani su tokom prvog kvartala ove godine. Prema podacima Agencije za bankarstvo RS-a, prosječna efektivna kamatna stopa dostigla je 7,35 posto, dok je u istom periodu prošle godine iznosila 6,82 posto.

Najizraženije povećanje evidentirano je kod kredita namijenjenih javnom sektoru i privredi. Vlada i vladine institucije zaduživale su se po prosječnoj efektivnoj stopi od 7,14 posto, u odnosu na prošlogodišnjih 6,23 posto. Kod privrednih subjekata kamatna stopa porasla je sa 6,30 na 7,21 posto.

Poskupjeli i krediti stanovništvu

Rast je zabilježen i kod dugoročnih kredita građanima, čija je prosječna efektivna kamatna stopa povećana sa 7,36 na 7,52 posto.

Kod stambenih kredita promjena je bila znatno manja, sa 4,60 na 4,63 posto. Ostali nenamjenski krediti stanovništvu poskupjeli su sa 5,23 na 5,51 posto.

Prosječna efektivna stopa na kratkoročne kredite istovremeno je povećana sa 5,40 na 5,42 posto.

Bankari ovakva kretanja povezuju sa stanjem na europskom finansijskom tržištu. Nakon višegodišnjeg perioda izuzetno niskih kamata, Europska centralna banka je sredinom 2022. započela povećavati referentne kamatne stope radi suzbijanja inflacije u eurozoni.

Po dostizanju najvišeg nivoa uslijedilo je postepeno ublažavanje monetarne politike. Međutim, novi inflatorni pritisci od početka ove godine doveli su do blagog rasta Euribora, što je utjecalo i na cijenu kredita u RS-u.

Rast Euribora povećao mjesečne rate

Šestomjesečni Euribor krajem 2021. godine bio je u negativnoj zoni i iznosio je minus 0,554 posto, omogućavajući bankama da nude kredite po rekordno niskim stopama.

ECB je u julu 2022. prvi put nakon 11 godina povećao referentne kamate, poslije čega je Euribor ubrzano rastao. U oktobru 2023. dostigao je 4,143 posto, pa su banke korigirale uslove kreditiranja, posebno za zajmove ugovorene uz promjenjivu kamatnu stopu.

Takva kretanja odrazila su se i na građane koji su stambene kredite uzimali dok su kamate bile znatno niže.

„Kredit za kupovinu stana uzeo sam 2018. godine, a od 2023. mjesečna rata mi je porasla za oko 120 KM. Zbog neizvjesnosti sam odlučio da prihvatim ponudu banke i pređem na fiksnu kamatnu stopu. Sada znam da mi se rata neće mijenjati do kraja otplate, ali mi je od tada životni standard znatno manji“, rekao je za Fenu Banjalučanin Nikola D.

Uprkos ranijem ublažavanju monetarne politike ECB-a, podaci Agencije za bankarstvo pokazuju da su kamatne stope u RS-u ostale više nego godinu ranije.

Istovremeno je nastavljen rast zaduženosti stanovništva. Građani su na kraju prvog kvartala bankama u RS-u dugovali više od 4,8 milijardi KM, odnosno tri posto više nego u istom periodu prošle godine.