Banke traže veći limit za nenamjenske kredite: Izračunali smo ratu za 70.000 KM

Banke u Bosni i Hercegovini predlažu povećanje postojećeg limita za nenamjenske potrošačke kredite sa 50.000 na 70.000 KM. Ako regulatori prihvate ovu inicijativu, kreditno sposobni građani mogli bi bez hipoteke doći do dodatnih 20.000 KM, ali bi veći iznos kredita značio i znatno veće mjesečne obaveze.

Postojeća pravila u Federaciji Bosne i Hercegovine ograničavaju ukupnu izloženost građana po osnovu nenamjenskih i zamjenskih gotovinskih kredita koji potpadaju pod ovu regulativu na 50.000 KM, uz maksimalan rok otplate od deset godina.

Bankarski sektor sada smatra da je vrijeme da se ovo ograničenje preispita. Kao jedan od razloga navodi se činjenica da 50.000 KM danas nema približno istu kupovnu moć kao u periodu kada je limit uveden.

Prema podacima koje je iznijelo Udruženje banaka BiH, indeks potrošačkih cijena u junu 2026. godine iznosio je 136,1 u odnosu na baznu 2015. godinu. To znači da su cijene u prosjeku porasle za oko 36 posto, pa bi 50.000 KM iz tog perioda danas, posmatrano kroz kupovnu moć, odgovaralo iznosu od približno 68.000 KM. Iznos od 70.000 KM zbog toga se spominje kao moguća polazna tačka za razgovore, a ne nužno kao konačno rješenje.

Kolika bi bila rata kredita od 70.000 KM?

Za građane je, međutim, mnogo važnije pitanje koliko bi takav kredit stvarno koštao.

Da bismo dobili predstavu o mogućim ratama, pogledali smo trenutno dostupne bankarske primjere obračuna.

NLB Banka trenutno u tabelarnom primjeru za potrošačke kredite prikazuje nominalnu kamatnu stopu od 5,59 posto za rok otplate od deset godina. Prema tom obračunu, rata za kredit od 50.000 KM iznosi oko 548 KM mjesečno. Za iznos od 70.000 KM, pri istim parametrima, prikazana mjesečna rata iznosi približno 766 KM.

To znači da bi dodatnih 20.000 KM kredita mjesečnu obavezu povećalo za oko 218 KM.

Ako bismo, radi poređenja, posmatrali tri iznosa kredita pod približno jednakim uslovima, računica izgleda ovako:

Kod kraćeg roka otplate mjesečna obaveza bila bi još veća. U istom bankarskom primjeru kredit od 50.000 KM na sedam godina nosi ratu od oko 724 KM, dok bi za 70.000 KM ona iznosila približno 1.012 KM mjesečno.

Drugim riječima, građanin koji bi 70.000 KM vraćao sedam godina morao bi svakog mjeseca samo za kredit izdvajati iznos koji je gotovo jednak trenutnoj minimalnoj plati u Federaciji BiH.

Rata bi uzela skoro polovinu prosječne plate

Koliko je 766 KM velika obaveza najbolje pokazuje poređenje sa trenutnim primanjima.

Prosječna neto plata u Bosni i Hercegovini u junu 2026. godine iznosila je 1.706 KM, prema najnovijim podacima Agencije za statistiku BiH.

Rata od približno 766 KM tako predstavlja gotovo 45 posto jedne prosječne neto plate u BiH.

U Federaciji BiH prosječna neto plata za juni iznosila je 1.714 KM, dok je najniža plata za 2026. godinu utvrđena na 1.027 KM.

Za radnika koji prima minimalnu platu rata od 766 KM predstavljala bi gotovo 75 posto mjesečnih primanja. Jasno je, međutim, da sama mogućnost da banke ponude kredit do 70.000 KM ne znači da bi osoba sa takvim primanjima mogla dobiti maksimalni iznos.

Upravo kreditna sposobnost ostaje ključna.

Limit od 70.000 KM ne znači da će svako moći dobiti toliko

Eventualna izmjena regulatornog limita ne bi automatski značila da svaki građanin može otići u banku i zadužiti se za 70.000 KM.

Banke bi i dalje morale procjenjivati kreditnu sposobnost svakog klijenta, odnosno njegova primanja, postojeća zaduženja i mogućnost redovne otplate.

I samo Udruženje banaka BiH naglašava da inicijativa ne bi trebala značiti ublažavanje kriterija za odobravanje kredita. Ideja bankarskog sektora je da se veći naglasak stavi na to koliko je zaduženje održivo za konkretnog klijenta, umjesto da za sve postoji isti maksimalni nominalni iznos.

To bi u praksi značilo da bi građanin sa većim i stabilnijim primanjima mogao dobiti veći nenamjenski kredit, dok bi klijent čija primanja ne mogu podnijeti visoku ratu i dalje bio ograničen kreditnom sposobnošću.

Zašto banke traže povećanje limita?

Osim inflacije, bankarski sektor kao argument navodi promjene u visini primanja i potrebama stanovništva.

Limit od 50.000 KM postavljen je u potpuno drugačijim ekonomskim okolnostima, dok su u međuvremenu značajno porasle cijene automobila, građevinskih radova, opremanja nekretnina i drugih proizvoda i usluga za koje građani često koriste nenamjenske kredite.

Povećanje limita moglo bi omogućiti kreditno sposobnom građaninu da veći potreban iznos dobije u jednoj banci, umjesto da sredstva pokušava osigurati kroz više različitih zaduženja.

Banke pritom smatraju da 70.000 KM ne treba posmatrati kao konačan i trajno fiksiran iznos, nego da bi regulatorna ograničenja trebalo povremeno preispitivati u skladu s kretanjem cijena, plata, zaduženosti stanovništva i kreditnog rizika.

Veći kredit nosi i veći rizik

S druge strane, povećavanje dostupnog iznosa nenamjenskih kredita otvara pitanje dodatnog zaduživanja stanovništva.

Agencija za bankarstvo Republike Srpske upozorila je da rast potrošačkog kreditiranja kratkoročno može podstaći potrošnju, ali da sam po sebi nije generator održivog ekonomskog rasta.

"Ubrzani rast potrošačkih kredita može dugoročno nositi dodatne rizike, kako za građane tako i za bankarski sektor", stav je regulatora.

Iz Agencije za bankarstvo RS također su naveli da do sada nisu zaprimili zvaničan dopis, prijedlog ili inicijativu za povećanje limita sa 50.000 na 70.000 KM te naglasili važnost procjene realne kreditne sposobnosti i održivosti zaduženosti klijenata.

Rizik je posebno izražen kod dugoročnih nenamjenskih kredita. Deset godina je period tokom kojeg se finansijska situacija domaćinstva može značajno promijeniti – od gubitka ili promjene posla do rasta drugih životnih troškova.

Građanima više novca, ali i deset godina obaveze

Povećanje limita sa 50.000 na 70.000 KM zbog toga ima dvije strane.

Za građane sa dovoljno visokim i stabilnim prihodima moglo bi značiti pristup većem iznosu novca bez potrebe za hipotekom ili dodatnim kreditima. Istovremeno, 70.000 KM nenamjenskog kredita predstavlja ozbiljnu dugoročnu finansijsku obavezu.

Aktuelni bankarski primjeri pokazuju da bi mjesečna rata takvog kredita na deset godina mogla biti oko 760 KM, dok bi na sedam godina prelazila 1.000 KM.

Zbog toga će, ukoliko regulatori uopće prihvate promjenu sadašnjeg limita, važnije pitanje od toga koliko građanin može posuditi biti koliko se može zadužiti, a da mu nakon plaćanja rate ostane dovoljno novca za normalne životne troškove.

Za sada, međutim, povećanje limita nije usvojeno. Limit od 70.000 KM je prijedlog bankarskog sektora, a ne nova mogućnost koja je već dostupna građanima.