Ko je kriv za sivu listu Moneyvala? Cijenu bi mogli platiti građani i privreda

Zbog zastoja u provođenju reformi i političkih nesuglasica, Bosna i Hercegovina suočava se s mogućnošću ponovnog dospijeća na sivu listu Moneyvala, što bi moglo proizvesti značajne posljedice po finansijski sektor, privredu i građane. Posebnu zabrinutost izražavaju izvoznici koji najveći dio robe plasiraju na tržište Europske unije, dok stručnjaci upozoravaju da bi takav razvoj događaja dodatno narušio investicijsku klimu i odvratio potencijalne ulagače.

U slučaju stavljanja na sivu listu, Bosnu i Hercegovinu očekuju strožije kontrole finansijskih tokova, sporije međunarodne transakcije, dodatne administrativne procedure i veći troškovi poslovanja. Moneyval je još od 2024. godine upozoravao domaće vlasti na potrebu usvajanja tri ključna zakona, ali je do danas usvojen samo Zakon o ograničavanju raspolaganja imovinom radi sprečavanja terorizma.

Preostala dva propisa - Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima te Zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom - nisu dobila potrebnu podršku u Vijeću ministara BiH.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković (NiP) poručuje da dio odgovornosti leži i na političkim strukturama iz Republike Srpske.

"Predstavnici iz bh. entiteta Republika Srpska ne slažu se da se upravljanje državnom imovinom, odnosno imovinom stečenom krivičnim djelima, odvija na državnom nivou, tamo gdje to mora biti po Ustavu i gdje to građani očekuju. Mi smo bili spremni da se ta imovina stavi na raspolaganje nižim nivoima vlasti zbog razvoja ekonomije, ali su oni u tome ustrajali i doveli nas, isključivo krivicom SNSD-ovih ministara, na sivu listu Moneyvala", kazao je Konaković.

Rasprava o odgovornosti

Dok se vodi politička polemika o tome ko snosi najveću odgovornost za neispunjene obaveze, pažnja je usmjerena i na entitetske institucije. Jedna od zamjerki odnosi se na neuspostavljanje Registra stvarnih vlasnika pravnih lica u Federaciji BiH, što je bila jedna od preporuka međunarodnih tijela.

Federalni ministar pravde Vedran Škobić (HDZ BiH) smatra da je problem nastao zbog projekta koji je vodila Svjetska banka.

"Manjkavost projekta Svjetske banke dovela nas je u ovu nezavidnu situaciju. Upravo taj međunarodni projekat, koji nikada nije završen do kraja, glavni je razlog nedostatka registra stvarnih vlasnika, što je u konačnici postalo i jedan od ključnih razloga za potencijalno stavljanje Bosne i Hercegovine na sivu listu Moneyvala", izjavio je Škobić.

Posljedice za građane i privredu

Za Moneyval, upozoravaju stručnjaci, nije presudno ko je odgovoran za propuste, već da propisani standardi nisu ispunjeni. Posljedice bi zbog toga mogle osjetiti i građani i poslovna zajednica.

Direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine Edis Ražanica upozorava da bi dodatne provjere i administrativne procedure mogle usporiti novčane tokove, posebno kada je riječ o doznakama iz inostranstva.

"S obzirom na to da Bosna i Hercegovina ima veliku dijasporu, čije doznake prelaze četiri i po milijarde konvertibilnih maraka godišnje, svako povećanje troškova i administrativnog opterećenja može značajno utjecati i usporiti takve transakcije", naveo je Ražanica.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da će dodatni teret najviše osjetiti kompanije koje posluju sa stranim partnerima.

"Sve firme koje izvoze i uvoze i rade s inostranstvom imat će poteškoće i kontrolu tih transfera koja će često biti i nepotrebna. Rezultat će biti usporena plaćanja, dakle umjesto tri dana, novac će putovati sedam do deset dana", kazao je Pavlović.

Među mogućim posljedicama navode se i sporije bankarske procedure, zahtjevnija dokumentacija za međunarodna plaćanja te nepovoljniji uslovi finansiranja.

Iskustvo iz prethodnog perioda

Bosna i Hercegovina se sličnom situacijom suočila i 2015. godine, kada je također završila na sivoj listi Moneyvala. Za uklanjanje s te liste tada su bile potrebne tri godine i provođenje niza reformskih mjera.

Ovoga puta proces bi mogao biti složeniji jer se od domaćih institucija neće tražiti samo usvajanje zakonskih rješenja nego i dokazivanje njihove efikasne primjene u praksi.

Guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine Jasmina Selimović ističe da je neophodno zaštititi finansijski sistem od mogućih negativnih posljedica.

"Moramo se potruditi da finansijski sektor spasimo od ovih negativnih efekata i napravimo jasnu razliku između ovoga što je nedostatak politčke spremnosti da se određena zakonska rješenja usvoje i onoga što je praktični život", istakla je Selimović.

Političke blokade i cijena neispunjenih obaveza

Moguće stavljanje Bosne i Hercegovine na sivu listu još jednom je otvorilo pitanje političke odgovornosti za reformske procese koji godinama ostaju nedovršeni. Dok se međusobna optuživanja nastavljaju, privreda i građani suočavaju se s izglednim posljedicama koje bi mogle usporiti poslovanje, otežati finansijske transakcije i dodatno narušiti međunarodni ugled zemlje, prenosi Federalna.