struja

Foto: FENA

28.10.2026 |

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Izvor: BHRT

KRIZA ENERGETSKOG SEKTORA

Struja u RS mogla bi poskupjeti do 30 posto: Ugalj iz Prijedora privremeno rješenje

Nabavka uglja za Ugljevik privremeno ublažava krizu, dok Miljević procjenjuje poskupljenje struje u RS od 20 do 30 posto. Opozicija traži odgovornost.

Dok bh. vlasti primaju platu uprkos neradu, građani Bosne i Hercegovine većinom su primorani raditi dva posla kako bi osigurali egzistenciju. Dodatni pritisak na kućne budžete donose nova poskupljenja, među kojima je i očekivano povećanje cijena električne energije u Republici Srpskoj.

Ponovno pokretanje Termoelektrane Ugljevik trebalo bi privremeno zaustaviti potrebu za nabavkom struje na vanjskom tržištu. Elektroprivreda RS rješenje za nedostatak uglja pronašla je u kupovini iz rudnika Bukova Kosa kod Prijedora. Međutim, takav potez neće biti dovoljan za oporavak elektroenergetskog sistema, pa se povećanje cijena električne energije smatra izvjesnim. Opozicija zahtijeva da se prije poskupljenja utvrdi odgovornost za postojeće probleme i predstavi plan njihovog rješavanja.

Osam dana nakon najave entitetskog premijera Save Minića, očekuje se da turbina u Ugljeviku ponovo počne raditi. Ugalj kojim će se snabdijevati elektrana ranije je iz rudnika Bukova Kosa izvožen u Srbiju. Informacije s terena pokazuju da je odvoz uglja s rudničkog depoa počeo u ponedjeljak. Koncesiju za ovaj rudnik ima kompanija Drvo-export, čiji je vlasnik blizak SNSD-u.

Generalni direktor Elektroprivrede RS, Luka Petrović, u ponedjeljak je poručio da je ugalj počeo pristizati.

"Ugalj je, ima i domaćeg, počeo je danas da dolazi i kupovni ugalj, tako da otiđite na lice mjesta i uvjerite se kakav je ugalj. Ugalj dolazi iz Prijedora. Koliko dnevno treba? Šest hiljada tona, 150 kamiona najmanje."

Prema Petrovićevim tvrdnjama, zahvaljujući ovoj nabavci neće biti potrebno kupovati električnu energiju najmanje do 25. decembra. Predsjednik SDS-a Branko Blanuša, međutim, upozorava da se RiTE Ugljevik takvim rješenjem vodi prema propasti.

"Ovakav način dopremanja i nabavke uglja je po meni još jedan put ka stečaju RiTE Ugljevik. Naravno kao rezultat toga slijedi, pojaviće se povjerioci potraživanja, ide RiTE u stečaj, smanjiće se vrijednost kapitala tu i pojaviće se neki privatnici koji će htjeti to što vrijedi da kupe."

Ekonomista Damir Miljević ocjenjuje da kapaciteti rudnika Bukova Kosa nisu dovoljni za potrebe RiTE Ugljevik. Zabrinut je da bi pokušaj osiguravanja potrebnih količina mogao dovesti do nezakonitog širenja koncesionog polja. Rudnik već prati loš glas zbog posljedica koje njegovo djelovanje ima na stanovništvo i okoliš.

Vladina računica zasniva se na procjeni da je nabavka uglja povoljnija od kupovine skupe električne energije, koja se potom domaćim potrošačima prodaje po niskim cijenama. Ipak, takvo stanje vodi ka neizbježnom poskupljenju.

"Trebalo je postepeno povećavati cijene recimo 5% godišnje, sad je već situacija da je to poskupljenje po nekoj mojoj procjeni će biti 20-30%, ne zato što mislim da treba nego jednostavno, bilo kakvo niže poskupljenje ne rješava nijedan problem", kaže Miljević.

Poteškoće se ne ograničavaju samo na Republiku Srpsku, već zahvataju elektroenergetski sektor širom Bosne i Hercegovine. Manjak uglja, smanjene količine vode usljed klimatskih promjena te propusti u upravljanju i planiranju stvorili su potrebu za uvozom struje upravo u vrijeme rekordnih cijena na evropskom tržištu.

"Zbog toga ćemo u gradovima Republike Srpske organizovati potpisivanje peticije gdje ćemo tražiti da nema poskupljenja električne energije, dok ove stvari ne budu izvedene na čistac", poručio je Branko Blanuša, predsjednik SDS-a.

Utvrđivanje odgovornosti nekadašnjih i aktuelnih rukovodilaca Elektroprivrede i Vlade RS te izrada plana oporavka cijelog sektora zahtjevi su opozicije, koja se do ispunjenja tih uslova protivi povećanju cijena električne energije, prenosi BHRT.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI