Nakon gotovo tri godine priprema, međunarodnog arhitektonskog konkursa, izrade projektne dokumentacije i geoloških istraživanja, Elektroprivreda Republike Srpske napravila je ključni korak ka realizaciji Kongresnog centra u Trebinju. Raspisan je tender za izgradnju kompleksa procijenjene vrijednosti čak 264 miliona KM bez PDV-a, odnosno gotovo 309 miliona KM sa PDV-om, javlja Akta.ba.
Prema tenderskoj dokumentaciji, budući izvođač, međutim, neće biti zadužen samo za projektovanje i gradnju – od njega se očekuje i da osigura finansiranje projekta.
Riječ je o dosad daleko najvećoj pojedinačnoj nabavci povezanoj s ovim projektom, o kojem se govori još od 2023. godine.
Priča počela 2023. godine
Podsjetimo, jedna od prvih konkretnih javnih najava objavljena je u martu 2023. godine, kada je nakon sastanka rukovodstva Trebinja sa zvaničnicima Republike Srpske saopćeno da Grad Trebinje i ERS planiraju zajednički graditi novu sportsku dvoranu sa kongresnim centrom.
Tada je najavljeno da će kompleks biti smješten izvan šireg gradskog područja, uz park i prostor za do 1.000 parking mjesta.
Projekat je dobio konkretnije obrise krajem iste godine. Elektroprivreda RS je 24. novembra 2023. raspisala međunarodni konkurs za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja Kongresnog centra. Generalni direktor ERS-a Luka Petrović u decembru te godine govorio je da je za projekat iskazano veliko interesovanje u regionu i da očekuju međunarodna rješenja.
"Kongresni centar nije planiran samo za održavanje kongresa, već će tu biti moguće održavati razne sajmove, panel diskusije, obilježavanje značajnih događaja, uz izložbeni, muzejski dio i slično", kazao je tada Petrović.
Centar je planiran u obuhvatu Zoning plana "Novo Trebinje", na lokalitetu od oko deset hektara duž trase puta za Dubrovnik, na potezu od Grada sunca prema Ljubovu i Biogradu.
Petrović je tada najavio i da će se sa autorima prvonagrađenog rada nastaviti projektovanje kako bi se stvorili uslovi za početak izvođenja radova.
Za najbolji rad bila je predviđena nagrada od 100.000 KM, za drugoplasirani 40.000 KM, a za treće mjesto 20.000 KM.
Stiglo 39 rješenja iz cijelog svijeta
Interesovanje je zaista bilo veliko. Na međunarodni konkurs pristiglo je 39 radova, a njihova evaluacija počela je u martu 2024. godine. Akta.ba je tada pisala da su planovi uključivali kongresno-koncertnu dvoranu sa oko 1.000 mjesta, koncertnu salu sa 150 mjesta, još jednu dvoranu sa oko 300 mjesta, salu za plenarne sastanke sa oko 100 mjesta, malu salu sa oko 20 mjesta te VIP prostor i sale za prijem visokih zvanica.
Prvonagrađeno je rješenje zagrebačkog studija Nekoliko, izrađeno u saradnji sa Markom Gusićem iz studija Argu. ERS je kasnije saopćio da su na konkurs stigli radovi iz cijelog svijeta.
Petrović je nakon izbora pobjednika kazao da su rješenja stizala i iz Čilea, SAD-a, Kine i evropskih zemalja te da će investiciona vrijednost biti poznata nakon daljeg razvoja projektne dokumentacije.
Pobjedničko arhitektonsko rješenje Kongresnog centra u Trebinju iz 2024. godine, Vizuelizacija: Nekoliko d.o.o
Dva miliona KM za idejni projekat
Nakon izbora pobjedničkog konkursnog rješenja, projekat je ušao u narednu fazu. ERS je u augustu 2024. pokrenuo poseban pregovarački postupak za izradu Idejnog projekta sa zahtjevima odnosno smjernicama investitora, procijenjene vrijednosti dva miliona KM bez PDV-a.
Posao je u decembru iste godine za 1,99 miliona KM bez PDV-a dodijeljen grupi ponuđača koju su činili RADIS d.o.o. Istočno Sarajevo, kao predstavnik grupe, zagrebački Nekoliko d.o.o. i Profakustika d.o.o. Beograd. Na postupak je dostavljena jedna konačna ponuda.
Tako je studio Nekoliko, čije je arhitektonsko rješenje prethodno osvojilo prvu nagradu na međunarodnom konkursu, nastavio rad na projektu kao član grupe angažovane za njegovu dalju razradu. Za izradu Idejnog projekta ugovoren je rok od 365 dana.
Tada su objavljeni i detaljniji podaci o planiranom objektu. Projektna dokumentacija govorila je o kompleksu bruto građevinske površine od oko 37.000 kvadratnih metara, sa dvije podzemne etaže i nizom kongresnih, kulturnih, ugostiteljskih i pratećih sadržaja.
Treba napomenuti da se površina objekta tokom razvoja projekta mijenjala u javnim prezentacijama. ERS je u junu 2024. prilikom predstavljanja pobjedničkog projekta u Zagrebu govorio o površini od30.000 kvadratnih metara, dok je Petrović neposredno nakon konkursa spominjao bruto površinu od čak 60.000 kvadrata. Kasnija dokumentacija za izradu idejnog projekta navodila je oko 37.000 kvadrata.
Od kongresnih sala do restorana i garaža
Budući kompleks zamišljen je kao znatno više od prostora za održavanje kongresa. Kongresni centar je zamišljen kao mjesto za društvenu, kulturnu i umjetničku interakciju, razmjenu znanja te susret različitih korisnika i zajednica. Budući kompleks služit će kao središte za kongrese, obrazovne aktivnosti i poslovne događaje, istovremeno obogaćujući javni život grada kroz osiguravanje visokokvalitetnih prostora za izložbe, koncerte, pozorišne predstave, stručne konferencije, sajmove, ugostiteljske sadržaje i svakodnevne društvene aktivnosti. Zahvaljujući raznovrsnom programu i prostornoj fleksibilnosti, objekat nije zamišljen kao prostor namijenjen povremenoj upotrebi, već kao aktivan urbani centar koji funkcioniše tokom cijele godine.
Uz glavne sale, projektom su predviđeni VIP i press prostori, izložbeni sadržaji, restorani i barovi, garaže i parking, kao i prostorije potrebne za funkcionisanje velikih događaja.
Tehnička dokumentacija aktuelnog tendera, u koji je Akta.ba imala uvid, pokazuje i koliko će objekat biti zahtjevan u tehnološkom smislu. Procijenjena instalirana snaga električnih sistema iznosi oko4.510 kW, dok su za napajanje centra predviđena dva transformatora od po 1.600 kVA. Među velikim potrošačima su HVAC sistemi, AV i scenska tehnika, kuhinje, restorani i barovi.
Za koncertne i pozorišne prostore predviđena je i posebna akustička obrada, kao i profesionalna scenska, audio-video i rasvjetna tehnologija.
Pripremili i put za geološka istraživanja
Pripreme su nastavljene tokom 2025. godine. ERS je u augustu raspisao nabavku za izgradnju pristupnog puta potrebnog za izvođenje geoloških istraživanja u cilju izrade Idejnog projekta Kongresnog centra.
Procijenjena vrijednost bila je 79.900 KM bez PDV-a, a ugovor je dodijeljen trebinjskoj kompaniji KODIAKHEM za 79.797,25 KM bez PDV-a. Također, urađen je i elaborat geodetskog snimanja zemljišta za izgradnju Kongresnog centra, a posao je putem tendera dobila firma Gim-Test Banja Luka za 3.000 KM.
Početak radova najavljivan već za maj
Početkom ove godine iz Trebinja su stizale najave da bi izgradnja uskoro mogla početi. Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić je u martu 2026. godine, tokom Samita energetike, kazao da se očekuje da već u maju počnu aktivnosti na tenderu za izgradnju Kongresnog centra. Do raspisivanja tendera ipak je došlo početkom oktobra.
Aktuelna nabavka pokrenuta je na osnovu Posebne investicione odluke Nadzornog odbora ERS-a od 30. jula 2026. godine, dok je Vlada Republike Srpske 10. septembra dala saglasnost na tu odluku.
U dokumentaciji se navodi i Studija izvodljivosti sa analizom troškova i koristi iz maja 2026., Idejni projekat, zahtjevi naručioca i idejno rješenje enterijera. Posebna odluka o pokretanju postupka javne nabavke donesena je 21. septembra.
Ne traže samo građevinca
Vrijednost od 264 miliona KM bez PDV-a nije jedina stvar koja ovaj tender izdvaja. ERS traži partnera koji će preuzeti realizaciju kompletnog projekta – od daljeg projektovanja, istraživanja i proračuna, preko pribavljanja potrebnih saglasnosti i dozvola do građevinskih i zanatskih radova te nabavke i ugradnje opreme.
Obuhvaćeni su namještaj, scenska tehnologija, audio-video sistemi, rasvjeta, termotehničke, elektroenergetske, mašinske, sigurnosne, protivpožarne, telekomunikacione i informatičke instalacije.
Posao uključuje i vanjsku infrastrukturu, parking i "drop-off" zone, saobraćajne i pješačke površine, pejzažno uređenje, testiranje i puštanje centra u rad te pripremu dokumentacije potrebne za tehnički pregled i dobijanje upotrebne dozvole.
Aktuelni postupak otvoren je i za konzorcije.
Izvođač treba osigurati i finansiranje
Posebno važan dio tendera odnosi se na finansiranje investicije.
Iz tenderske dokumentacije proizlazi da budući izvođač neće ponuditi samo cijenu i rok izgradnje. Od ponuđača se traže i podaci o kamatnoj stopi, periodu otplate kredita, trošku obrade kredita, naknadi za nepovučena sredstva, trošku osiguranja kredita te procentu finansiranja koji obezbjeđuje ponuđač odnosno EPC izvođač.
To znači da 264 miliona KM ne predstavlja iznos koji ERS sada jednostavno treba isplatiti izvođaču iz vlastitih sredstava, već procijenjenu vrijednost projekta za koji se kroz postupak traži i odgovarajući finansijski aranžman.
Izabrani ponuđač treba osigurati da ugovor o finansiranju bude zaključen i stupi na snagu najkasnije 365 dana od potpisivanja EPC ugovora. Ako finansiranje u predviđenom roku ne bude osigurano, EPC ugovor neće stupiti na snagu, osim ukoliko strane ne dogovore produženje roka.
U javno dostupnim informacijama za sada nije navedeno koja banka ili druga finansijska institucija bi finansirala projekat, koliki će konačno biti udio kreditnog finansiranja niti pod kojim uslovima će ERS otplaćivati investiciju. Rok za dostavljanje ponuda je 20. novembar 2026. godine
