Privredna komora Republike Srpske traži smanjenje stope doprinosa, zadržavanje minimalne plate i cijene električne energije za privredu na nivou iz 2026. godine, ali i mogućnost da poslodavci radnicima isplate do 2.000 KM godišnje bez poreza i doprinosa. Među prioritetima je i izdvajanje najmanje 100 miliona KM za tehnološko unapređenje privrede u 2027. godini.
Zahtjevi su sadržani u prijedlozima za Program ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2027–2029. godine, koje je Komora uputila Vladi RS.
U dokumentu Komora upozorava na pad industrijske proizvodnje i zaposlenosti u industriji, smanjenje izvoza i rast vanjskotrgovinskog deficita. Posebno problematičnom ocjenjuje strukturu uvoza, navodeći da se roba sve više uvozi radi potrošnje, umjesto za potrebe proizvodnje.
Zbog toga traži da nadležne institucije prioritet daju mjerama za oporavak domaće industrije, smanjenje troškova poslovanja i očuvanje radne snage.
Doprinose smanjiti sa 31 na 29 posto
Jedan od ključnih prijedloga jeste smanjenje zbirne stope doprinosa sa 31 na 29 posto u naredne dvije godine. Komora predlaže da se rasterećenje provede postepeno: na 30 posto u 2027, a zatim na 29 posto u 2028. godini.
Prema obrazloženju privrednika, time bi se ublažio rast troškova koji je prethodnih godina nastao zbog skupljih sirovina, repromaterijala, električne energije i povećanja najniže plate.
Istovremeno traže da najniža plata u 2027. ostane na nivou iz 2026. godine. Upozoravaju da brojna preduzeća iz prerađivačkog sektora nemaju mogućnost da rast minimalne plate prate odgovarajućim povećanjem ostalih plata.
To, prema ocjeni Komore, dovodi do približavanja primanja radnika različitih kvalifikacija i odgovornosti te povećava rizik odlaska stručnih kadrova.
U širem paketu predložene su i izmjene Zakona o radu kojima bi se brisala odredba o uvećanju najniže plate po osnovu radnog staža. Stav Komore je da u najnižu platu trebaju biti uračunata sva uvećanja plate.
Do 2.000 KM godišnje bez poreza i doprinosa
Komora predlaže izmjenu Zakona o porezu na dohodak ili donošenje podzakonskog akta kojim bi se preduzećima omogućilo da zaposlenima isplate posebno podsticajno primanje do 2.000 KM u jednoj kalendarskoj godini, bez obaveze plaćanja poreza i doprinosa.
Isplata bi bila mogućnost za poslodavce koji raspolažu sredstvima. Komora smatra da bi takvo rješenje povećalo ukupna primanja zaposlenih, pomoglo zadržavanju radnika i smanjilo neformalne isplate.
Predloženo je i povećanje godišnjeg ličnog odbitka sa 12.000 na 24.000 KM, kao i neoporezivog iznosa uplata za dobrovoljno penzijsko osiguranje sa 1.200 na 2.400 KM godišnje.
Privrednici traže poreska oslobađanja i za novčane isplate toplog obroka kod poslodavaca koji ga ne organizuju u vlastitim restoranima ili putem keteringa, zatim za terenski dodatak i regres. Predlažu i oslobađanje od poreza i doprinosa za pomoć radnicima s višečlanim porodicama te pomoć za liječenje malignih oboljenja.
Među zahtjevima su uvođenje maksimalne osnovice za obračun doprinosa i povećanje dnevnice za službeno putovanje u zemlji na najmanje 40 KM.
Bez poskupljenja struje i mrežarine
Komora traži da se za privredu u 2027. godini zadrže cijene električne energije i mrežarine iz 2026. godine, kao kratkoročna mjera ublažavanja energetskih troškova.
Uz cijenu, naglašava i važnost pouzdanog snabdijevanja. Predlaže održavanje i razvoj infrastrukture i distributivne mreže kako bi se spriječili prekidi koji ugrožavaju proizvodne procese.
Najmanje 100 miliona KM za modernizaciju
Za tehnološko unapređenje privrede Komora predlaže najmanje100 miliona KM u 2027. godini, uz uspostavljanje mehanizma godišnjeg povećanja podrške.
Traži da se ovaj program, u saradnji s Vijećem za državnu pomoć BiH, izdvoji iz sistema pomoći male vrijednosti, odnosno de minimis pomoći, kako bi se omogućila dodjela većih iznosa. Sredstva bi, prema prijedlogu, trebala biti dostupna tokom cijele godine, do njihovog utroška.
U obrazloženju Komora navodi da su u 2026. godini sredstva rezervisana za oko 270 privrednih subjekata, čije su investicije pet do sedam puta veće od podsticaja. Na toj osnovi procjenjuje da bi snažnija podrška u narednih nekoliko godina mogla generisati oko milijardu KM ulaganja.
Predlaže se i poreska olakšica za ulaganja u nekretnine namijenjene proizvodnoj i trgovinskoj djelatnosti, kao i subvencionisanje kamata na kredite za razvoj i proširenje proizvodnje.
Za podršku nastupima na sajmovima i poslovnim manifestacijama zatraženo je najmanje dva miliona KM.
Elektronska bolovanja i jednostavnije zapošljavanje stranaca
Među prioritetima je uspostavljanje sistema elektronskog bolovanja, koji bi povezao zdravstvene ustanove, Fond zdravstvenog osiguranja RS, poslodavce i druge nadležne institucije.
Takav sistem omogućio bi razmjenu dokumentacije bez papirnih doznaka, elektronsko podnošenje zahtjeva i prigovora te efikasniju kontrolu opravdanosti bolovanja.
Komora traži i da Fond poslodavcima naknadu za trudničko bolovanje refundira u bruto iznosu.
Za rješavanje nedostatka radne snage predlaže jednostavnije procedure izdavanja radnih dozvola i odobravanja boravka strancima, povećanje kvote radnih dozvola za novo zapošljavanje te bolju dostupnost diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH.
Istovremeno traži pravila prema kojima bi strane radnike mogla angažovati preduzeća koja određeno vrijeme posluju u RS i već zapošljavaju domaće radnike, uz kvote vezane za broj zaposlenih.
Predloženo je i zakonsko uređivanje rada agencija za ustupanje radne snage te ponovno pokretanje postupka donošenja zakona o sezonskom i drugom privremenom radnom angažovanju.
Restrukturiranje javnih preduzeća i formiranje robnih rezervi
Značajan dio zahtjeva odnosi se na javni sektor. Komora predlaže restrukturiranje javnih preduzeća, upravljanje zasnovano na rezultatima i usklađivanje broja zaposlenih sa stvarnim potrebama radnih procesa.
Traži i odgovornost za neefikasan rad i zloupotrebe, izradu registra zaposlenih u javnom sektoru te ograničavanje ukupnih izdvajanja za plate u tom sektoru u odnosu na bruto domaći proizvod.
Među hitnim mjerama je formiranje robnih rezervi RS, po uzoru na rješenja iz regiona, kako bi se omogućila reakcija na poremećaje u snabdijevanju i na tržištu. Predloženo je i donošenje zakona o interventnim nabavkama kojim bi se unaprijed planirala budžetska sredstva za krizne situacije.
Komora traži i digitalizaciju javne uprave, razvoj elektronskih usluga te kraće, jednostavnije i jeftinije administrativne procedure za preduzeća. Uz to predlaže nastavak podrške digitalizaciji i automatizaciji poslovanja.
Prijedlozi su upućeni kao osnova za izradu Programa ekonomskih reformi za period 2027–2029, a Komora traži da realizacija najvažnijih mjera počne već u 2027. godini.
