Poljoprivrednici u Republici Srpskoj podržavaju najavljenu intervenciju Vlade RS kojom bi trebalo da budu pooštrena pravila za izgradnju solarnih elektrana na poljoprivrednom zemljištu, nakon što je u posljednje tri godine prenamijenjeno više od 3.000 hektara zemljišta, a na više od 60 odsto te površine postavljeni su solarni paneli.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković smatra da je neophodno biti veoma oprezan prilikom prenamjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, jer je riječ o prirodnom resursu koji je ograničen i nenadoknadiv.
"Podržavam inicijativu da se postrože pravila i da se za postavljanje panela koriste nepristupačni tereni, odnosno zemljište koje po svom morfološkom i pedološkom sastavu nije pogodno ili je manje pogodno za uzgoj poljoprivrednih kultura i na kojem je otežan rad poljoprivrednih mašina. Zemljište kao prirodni resurs ograničenih mogućnosti treba sačuvati", rekao je Marinković Feni.
On je upozorio da bi očuvanje poljoprivrednog zemljišta trebalo da bude jedan od prioriteta, posebno u okolnostima kada se sve više govori o mogućim problemima u snabdijevanju hranom.
"Svi vidimo da se i u svijetu sve više govori o tome da će hrana biti veliki problem, a hranu možemo proizvesti samo na zemljištu", istakao je Marinković.
On je naveo da nema potpune informacije o tome da li je prilikom izgradnje postojećih solarnih elektrana urađena odgovarajuća analiza kvaliteta zemljišta, ali smatra da bi tom pitanju trebalo posvetiti veću pažnju.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, u periodu od 2022. do 2024. godine prenamjenom u nepoljoprivredne svrhe izgubljeno je 3.064 hektara poljoprivrednog zemljišta, a na više od 60 odsto te površine postavljeni su solarni paneli.
Tokom 2022. godine prenamijenjeno je 588,07 hektara, godinu kasnije 1.141,13 hektara, a 2024. godine 1.335,08 hektara. Podataka za prošlu godinu još nema, ali se pretpostavlja da je nastavljen trend rasta prenemjenje poljoprivrednog u građevinsko zemljište. Ovi podaci ukazuju na rast površina koje se izdvajaju iz poljoprivredne proizvodnje.
Ministrica poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Anđelka Kuzmić upozorila je da se kvalitetno poljoprivredno zemljište ne smije koristiti za izgradnju solarnih elektrana, ističući da su za društvo podjednako važne proizvodnja hrane i proizvodnja energije.
Kuzmićeva je podsjetila da važeći propisi ograničavaju korištenje poljoprivrednog zemljišta do četvrte klase u druge svrhe, te navela da je resorno ministarstvo u izvještaju sačinjenom krajem prošle godine konstatovalo masovnu ekspanziju izgradnje solarnih elektrana širom RS.
Vlada RS najavila je hitnu intervenciju - donošenje novih uredbi i izmjenu zakonskih akata, kako bi se ova oblast strožije regulisala i preispitale ranije donesene odluke.
Prema postojećem sistemu, lokalne zajednice samostalno donose prostorne i regulacione planove, određuju lokacije za energetske objekte i odlučuju o prenamjeni zemljišta.
Za solarne elektrane snage do 150 kilovata dozvole se izdaju na lokalnom nivou, bez obaveze pribavljanja saglasnosti resornih republičkih ministarstava.
Upravo takav sistem, prema dostupnim podacima, otežava praćenje kvaliteta zemljišta na kojem se grade solarne elektrane.
Ministarstvo energetike i rudarstva RS vodi evidenciju o broju izgrađenih objekata i njihovoj snazi, ali ne raspolaže registrom koji bi pokazao na kojoj klasi zemljišta se oni nalaze.
Među područjima u kojima je zabilježena intenzivna izgradnja solarnih elektrana na poljoprivrednom zemljištu izdvajaju se Lijevče polje, Semberija i Posavina, gdje se tradicionalno uzgajaju žitarice, krompir, paprika i druge kulture. Po broju ovakvih objekata izdvajaju se Gradiška, Laktaši, Srbac, Modriča i Šamac.
Jedan od primjera koji je izazvao protivljenje mještana jeste naselje Podnovlje kod Doboja, gdje je planirana i započeta izgradnja solarne elektrane na više od 300.000 m2 zadružnog zemljišta. Spor oko zemljišta i izgradnje pratile su krivične prijave i protesti građana, koji su ukazivali i na moguću štetu po seoski vodovod.
U Nevesinju su se građani i inicijative za zaštitu poljoprivrednog zemljišta protivili izmjenama prostornih planova kojima je, prema njihovim navodima, bilo predviđeno pretvaranje oko 1.100 hektara obradivog zemljišta u površine za solarne parkove.
Lokalne zajednice od prenamjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko mogu ostvariti kratkoročne prihode kroz naknade za prenamjenu, rentu i troškove uređenja građevinskog zemljišta, kao i komunalne takse i poreze.
Međutim, takvi prihodi otvaraju pitanje dugoročnih posljedica po poljoprivrednu proizvodnju i privredu, jer se postavljanjem solarnih panela zemljište na duži period, često 25 do 30 godina, isključuje iz proizvodnje hrane.
Gubitak obradivih površina može smanjiti domaću proizvodnju žitarica, povrća i voća, te dodatno povećati zavisnost od uvoza i ugroziti snabdijevanje sirovinama domaće prehrambene industrije i lokalnih prerađivača.
Dodatni problem predstavlja vraćanje zemljišta u poljoprivrednu namjenu nakon prestanka rada solarnih elektrana, što može zahtijevati značajna ulaganja u sanaciju i rekultivaciju, zavisno od stanja zemljišta i načina na koji je postrojenje korišteno.
