Gorivo sve skuplje, a BiH nema rezerve koje bi ublažile udar krize

Rast cijene nafte na svjetskom tržištu već se prelijeva na Bosnu i Hercegovinu, gdje su pojedine benzinske pumpe ponovo promijenile cjenovnike. Dizel je poskupio za deset feninga po litru, a stručnjaci upozoravaju da bi nastavak energetske i sigurnosne krize mogao donijeti nova poskupljenja i dodatno podstaći inflaciju. Poseban problem za BiH predstavlja nedostatak ozbiljnijih rezervi naftnih derivata.

Nakon što je cijena nafte na svjetskoj berzi dostigla 104 dolara po barelu, nove cijene pojavile su se i na pojedinim benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini.

Litar dizela poskupio je za deset feninga, pa njegova prosječna cijena sada iznosi 3,60 KM.

Iz Udruženja prometnika naftnih derivata pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine navode da je rast maloprodajnih cijena posljedica kretanja veleprodajnih cijena i upozoravaju da bi poskupljenja mogla biti nastavljena.

"Imamo situaciju da su, zbog postojanja zaliha, veleprodajne cijene stigle maloprodajne. Situacija je, nažalost, takva da možemo očekivati samo daljnja poskupljenja. Jedina moguća solucija da se ublaži ovakav rast cijena jeste interveniranje u poreznu strukturu. Međutim, u ovako organiziranoj zemlji to je jako teško očekivati", kazao je predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine Milenko Bošković.

Gavran: Zalihe kupljene po nižim cijenama nisu mogle nestati

Pitanje opravdanosti brzog povećanja cijena na pumpama, međutim, otvara ekonomski stručnjak Igor Gavran. On smatra da rast cijena na svjetskom tržištu ne može automatski opravdati poskupljenja u istom obimu u BiH, posebno zbog ranije nabavljenih zaliha.

"Definitivno još uvijek nije, pogotovo ne u ovom obimu, jer je jednostavno nemoguće da su se sve zalihe iscrpile i potrošile, one nabavljene po nižim cijenama. To je uobičajena praksa koja se dijelom može spriječiti inspekcijskim nadzorom, ali čak su i inspekcijske kazne manje od zarade koju naftaši na ovaj način ostvaruju", ističe Gavran.

Istovremeno, bez političkog dogovora o eventualnim intervencijama u oblasti akciza i drugih fiskalnih opterećenja, rast cijena goriva direktno povećava iznos indirektnih poreza koji se prikupljaju kroz potrošnju.

BiH bez ozbiljnijih naftnih rezervi

Dodatnu ranjivost Bosne i Hercegovine u slučaju poremećaja u snabdijevanju predstavlja stanje rezervi naftnih derivata.

Stručnjak za energetiku Amer Jerlagić upozorava da zemlja praktično nema dovoljne količine kojima bi mogla amortizirati ozbiljniji poremećaj na tržištu.

"Praktično, naftne rezerve u Bosni i Hercegovini svode se na ono što imamo u cisternama kamiona koji idu prema benzinskim pumpama, odnosno ono što imamo u vagonima na željeznici koji idu od luke Ploče prema Bosni i Hercegovini", navodi stručnjak za energetiku Amer Jerlagić.

Takva situacija dodatno dobija na značaju u periodu kada na svjetskom tržištu raste potražnja za dizelom, zalihe nafte padaju, a geopolitičke okolnosti povećavaju neizvjesnost u vezi sa snabdijevanjem i budućim cijenama energenata.

Nova poskupljenja mogla bi podstaći inflaciju

Energetska kriza istovremeno ima šire ekonomske posljedice. Rast cijena goriva povećava transportne i proizvodne troškove, zbog čega postoji mogućnost njihovog prelijevanja na cijene drugih roba i usluga.

Nastavak krize na Bliskom istoku mogao bi dodatno povećati inflatorne pritiske, dok bi pogoršanje ekonomskih prilika moglo imati i šire društvene posljedice.

"Nezadovoljstvo građana suočenih s ekonomskim problemima i manjim socijalnim davanjima zasigurno će uzrokovati veoma težak i turbulentan period za sve vlade", smatra direktor Centra za sigurnosne studije Bosne i Hercegovine Denis Hadžović.

Izmjene Zakona o akcizama bez političkog dogovora

Jedna od mogućnosti za ublažavanje rasta cijena goriva ponovo otvara pitanje akciza na naftne derivate.

Dok su pojedine države na rast cijena energenata odgovarale fiskalnim mjerama kojima su pokušavale ublažiti udar na stanovništvo i privredu, u Bosni i Hercegovini izmjene Zakona o akcizama nisu dobile potrebnu političku podršku.

Problem je dodatno povezan s funkcioniranjem Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, gdje je SNSD mjesecima učestvovao u rušenju kvoruma, zbog čega nije bilo moguće odlučivati ni o zakonima i drugim aktima koji su se nalazili pred ovim domom.

U okolnostima rasta svjetskih cijena nafte i ograničenih domaćih rezervi, daljnje kretanje cijena goriva u BiH tako će zavisiti ne samo od globalnog tržišta i razvoja sigurnosne situacije nego i od eventualnih mjera domaćih vlasti, prenosi Federalna.