Privredna komora Federacije Bosne i Hercegovine uputila je Vijeću ministara BiH i Ministarstvu komunikacija i prometa BiH inicijativu za hitno rješavanje pitanja priznavanja registarskih tablica za vozila s Kosova, upozoravajući da trenutna praksa predstavlja ozbiljnu prepreku robnoj razmjeni, transportu i regionalnoj ekonomskoj saradnji.
Kako navode u dopisu, nepriznavanje registarskih oznaka Kosova stvara administrativne barijere koje direktno otežavaju kretanje robe, ljudi i usluga, povećavaju troškove poslovanja i smanjuju konkurentnost bosanskohercegovačkih kompanija na jednom od važnijih izvoznih tržišta.
Iz Komore podsjećaju da su bh. kompanije godinama gradile poslovne veze na Kosovu kroz sajmove i druge oblike privredne saradnje, dok je ukidanje viznog režima između Bosne i Hercegovine i Kosova otvorilo prostor za intenziviranje trgovinskih aktivnosti. Međutim, problem nepriznavanja registarskih tablica i dalje ostaje značajna prepreka.
Naglašavaju da Bosna i Hercegovina tradicionalno ostvaruje godišnji suficit u robnoj razmjeni s Kosovom veći od 110 miliona KM, zbog čega bi nastavak postojećih ograničenja mogao dovesti do gubitka tržišnog udjela u korist konkurencije iz regiona.
Posebno upozoravaju da kompanije, zbog nemogućnosti direktnog tranzita, moraju angažovati logističke firme koje imaju pravo ulaska i kretanja kroz region, što povećava troškove transporta, produžava rokove isporuke i obeshrabruje uspostavljanje novih poslovnih partnerstava.
U dopisu se ističe i da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u regionu koja primjenjuje ovakvu praksu, iako su države Zapadnog Balkana kroz Berlinski proces i CEFTA sporazum preuzele obavezu olakšavanja slobodnog kretanja ljudi, robe i usluga.
Zbog toga Privredna komora FBiH predlaže da Ministarstvo komunikacija i prometa BiH i Vijeće ministara BiH usvoje privremenu odluku ili izmjene odgovarajućeg pravilnika kojima bi se omogućio ulazak i tranzit vozila s kosovskim registarskim oznakama kroz Bosnu i Hercegovinu, uz obavezno komercijalno osiguranje.
Iz Komore smatraju da bi takva odluka otklonila administrativne prepreke, olakšala poslovanje domaćih kompanija, unaprijedila regionalnu ekonomsku saradnju i doprinijela jačanju vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine.
