Bosanski jezik nije dostupan kao zasebna opcija za jezičko ciljanje u Google Ads-u, iako su hrvatski i srpski ponuđeni. Istovremeno, prilikom odabira Bosne i Hercegovine kao područja oglašavanja, Googleova platforma na karti ne označava cijelu teritoriju države. Američka trgovačka komora u BiH (AmCham BiH) potvrdila je za Akta.ba da je upoznata s problemom zastupljenosti bosanskog jezika na globalnim tehnološkim platformama te da može razmotriti zvanično obraćanje Googleu.
Redakcija poslovnog portala Akta.ba pokrenula je istraživanje o tretmanu bosanskog jezika i Bosne i Hercegovine na Googleovim digitalnim platformama, nakon što smo prilikom pripreme vlastite oglasne kampanje uočili dva problema koja otvaraju pitanja o dostupnosti i funkcionisanju usluga za domaće tržište.
Prvi se odnosi na jezik. Google Ads, jedna od najvažnijih svjetskih platformi za digitalno oglašavanje, ne nudi bosanski jezik kao zasebnu opciju za jezičko ciljanje, dok su hrvatski i srpski dostupni.
To znači da domaći oglašivači koji posluju i komuniciraju na bosanskom jeziku ne mogu odabrati upravo taj jezik među ponuđenim postavkama ciljanja.
Drugi problem odnosi se na geografski prikaz Bosne i Hercegovine. Prilikom odabira države kao ciljanog područja, označeni prostor na Google Ads karti, prema primjeru koji je dokumentovala redakcija Akta.ba, ne obuhvata cijelu teritoriju BiH.
Za sada nije poznato radi li se isključivo o nepravilnosti u vizuelnom prikazu ili ona može utjecati i na stvarni obuhvat oglasnih kampanja. Upravo to jedno je od ključnih pitanja koja smo uputili Googleu.
Ovi primjeri otvaraju šire pitanje položaja kompanija iz Bosne i Hercegovine na globalnom digitalnom tržištu, posebno kada se uzme u obzir da domaća preduzeća koriste Googleove komercijalne usluge i izdvajaju novac za oglašavanje.
AmCham BiH potvrdio da je upoznat s problemom
Kako bismo utvrdili postoji li mogućnost pokretanja ovog pitanja kroz poslovnu zajednicu i komunikaciju s američkim tehnološkim kompanijama, obratili smo se Američkoj trgovačkoj komori u Bosni i Hercegovini.
U odgovorima dostavljenim portalu Akta.ba, AmCham BiH potvrdio je da je upoznat s problemom, naglašavajući da se pitanje dostupnosti bosanskog jezika ne odnosi isključivo na Google.
"AmCham BiH je upoznat s ovim pitanjem, koje se ne odnosi samo na Google, već i na druge globalne tehnološke kompanije, uključujući Apple, u kontekstu dostupnosti bosanskog jezika na njihovim platformama i uređajima", naveli su iz AmChama.
Na naše pitanje mogu li ovakva ograničenja utjecati na ravnopravan položaj kompanija iz Bosne i Hercegovine na globalnom digitalnom tržištu, iz AmChama su odgovorili:
"Smatramo da dostupnost digitalnih alata i usluga na lokalnim jezicima može utjecati na mogućnosti kompanija da efikasno koriste digitalne platforme i dopru do svojih ciljnih grupa", kazali su za naš portal potvđujući da pitanje jezičke dostupnosti digitalnih usluga posmatraji i kroz mogućnosti poslovanja kompanija, a ne isključivo kroz lingvistički aspekt.
Za domaća preduzeća koja ulažu u internetsko oglašavanje važno je da digitalne platforme pravilno prepoznaju jezik na kojem se obraćaju kupcima, ali i da omogućavaju pouzdano ciljanje tržišta na kojem posluju.
Ipak, izostanak zasebne jezičke opcije ne znači automatski da se oglasi napisani na bosanskom jeziku ne mogu prikazivati korisnicima. Ostaje otvoreno pitanje kako Googleovi sistemi prepoznaju takav sadržaj i kakav je njegov tretman u različitim vrstama oglasnih kampanja.
AmCham i Bit Alliance već su se obraćali Appleu zbog bosanskog jezika
Istraživanje Akta.ba otkriva i da problem zastupljenosti bosanskog jezika na globalnim tehnološkim platformama nije prvi put otvoren kroz domaću poslovnu zajednicu.
Naime, AmCham BiH potvrdio nam je da je tokom prošle godine, zajedno s udruženjem Bit Alliance, pokrenuo inicijativu prema kompaniji Apple.
"AmCham BiH do sada nije imao direktnu komunikaciju s kompanijom Google o ovom konkretnom pitanju. Međutim, prošle godine smo, u saradnji s udruženjem Bit Alliance, uputili dopis s inicijativom za uključivanje bosanskog jezika u Appleove operativne sisteme (Apple’s Operating Systems)."
Prema tome, AmCham i Bit Alliance su još 2025. godine pokušali otvoriti pitanje uključivanja bosanskog jezika u operativne sisteme jedne od najvećih svjetskih tehnoloških kompanija.
Iz dostavljenog odgovora, međutim, nije poznato kakav je bio ishod ove inicijative, je li Apple odgovorio na dopis niti jesu li nakon toga poduzimani dodatni koraci.
AmCham može razmotriti zvanični dopis Googleu
S obzirom na ulogu Američke trgovačke komore u povezivanju domaće poslovne zajednice s američkim kompanijama, Akta.ba je zatražila odgovor i na pitanje postoji li mogućnost da AmCham kroz svoju mrežu kontakata pokrene ovo pitanje direktno prema Googleu.
Iz Komore su potvrdili da takva mogućnost postoji, ali da konkretna odluka još nije donesena.
"AmCham BiH može razmotriti mogućnost upućivanja zvaničnog dopisa kompaniji Google, s ciljem skretanja pažnje na ovo pitanje i dobijanja pojašnjenja o mogućnostima uvođenja bosanskog jezika kao zasebne opcije za oglašavanje", ističu.
Na pitanje treba li se ravnopravna zastupljenost bosanskog jezika na globalnim digitalnim platformama rješavati kroz zajedničku inicijativu poslovne zajednice i nadležnih institucija, iz AmChama su odgovorili:
"Smatramo da saradnja poslovne zajednice i nadležnih institucija može doprinijeti efikasnijem adresiranju ovakvih pitanja. AmCham BiH stoji na raspolaganju za saradnju s relevantnim akterima i podršku inicijativama usmjerenim na unapređenje dostupnosti digitalnih usluga i ravnopravniju zastupljenost bosanskog jezika na globalnim digitalnim platformama", poručili su.
Googleova pravila dodatno otvaraju pitanje tretmana bosanskog jezika
Da se ne radi samo o iskustvu redakcije Akta.ba, potvrđuje i zvanična dokumentacija Google Ads-a.
Na Googleovoj listi jezika dostupnih za korisnički interfejs i jezičko ciljanje navedeni su hrvatski i srpski, dok bosanski nije uvršten ni u jednu od te dvije kategorije.
Posebno je značajno da Google u svojim pravilima navodi da oglasi i odredišne stranice na nepodržanim jezicima mogu biti odbijeni, uz određene razlike između pojedinih formata oglašavanja.
To dodatno otvara pitanje kako se u praksi tretiraju oglasi napisani na bosanskom jeziku, s obzirom na njegovu sličnost s hrvatskim i srpskim, ali i činjenicu da ga Google ne prepoznaje kao zasebnu opciju.
Istovremeno, Google od septembra 2026. mijenja način jezičkog ciljanja. Prema zvaničnoj dokumentaciji, za Search kampanje uklanja se postavka jezika na nivou kampanje, dok će sistem automatski procjenjivati jezik oglasa i jezike koje korisnik razumije. Promjene se odnose i na pretraživački dio Performance Max kampanja, dok za druge kanale ostaju posebne jezičke postavke.
Iako Google ove promjene predstavlja kao pojednostavljenje oglašavanja, ostaje nejasno kako automatizirani sistem prepoznaje bosanski jezik i razlikuje ga od hrvatskog i srpskog.
Zašto Google Ads ne označava cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine?
Drugi dio istraživanja Akta.ba odnosi se na geografsko ciljanje, odnosno mogućnost da domaće kompanije svoje oglase prikazuju korisnicima na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.
Naime, prilikom pripreme kampanje redakcija je uočila da, nakon odabira Bosne i Hercegovine kao ciljanog područja, karta ne označava sve dijelove teritorije države. Ovu nepravilnost dokumentovali smo snimkom ekrana i dostavili Googleu uz zahtjev za tehničko objašnjenje.
Google u zvaničnoj dokumentaciji navodi da geografsko ciljanje oglasa ne određuje državne granice, te da se lokacija korisnika procjenjuje na osnovu različitih signala, uključujući IP adrese, podatke uređaja i korisničke aktivnosti. Kompanija također navodi da ne može garantovati potpunu preciznost geografskog ciljanja.
Međutim, ta objašnjenja ne daju odgovor na konkretan primjer koji smo dokumentovali.
Odgovore tražili od Googlea, Ambasade SAD-a i domaćih institucija
U okviru istraživanja redakcija Akta.ba uputila je zvanične upite kompaniji Google, Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u BiH, Ministarstvu komunikacija i prometa BiH te Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu.
Od Googlea smo zatražili objašnjenje zbog čega bosanski jezik nije podržan kao zasebna opcija, koje kriterije ne ispunjava, je li njegovo uključivanje ranije razmatrano i postoji li plan za uvođenje podrške. Zatražili smo i provjeru nepotpunog prikaza teritorije BiH te potvrdu obuhvata oglasnih kampanja.
Od Ambasade SAD-a tražili smo komentar o dostupnosti Googleovih usluga za domaće kompanije, informacije o eventualnim ranijim pritužbama te mogućnosti posredovanja u komunikaciji s Googleom. Iz Ambasade su nas, bez komentara o konkretnim pitanjima, uputili da se obratimo direktno kompaniji Google.
Redakcija Akta.ba to je već učinila i prije odgovora Ambasade, ali do trenutka zaključenja ovog teksta odgovor Googlea nije stigao.
Od Ministarstva komunikacija i prometa BiH zatražili smo informacije o tome jesu li ranije evidentirani problemi s jezičkom podrškom i geografskim prikazom države te hoće li Ministarstvo zatražiti zvanično očitovanje Googlea i eventualno pokrenuti institucionalne korake.
Od Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu tražili smo stručno tumačenje posljedica izostavljanja bosanskog jezika, mogućnosti njegovog pogrešnog označavanja u digitalnim sistemima te informaciju o jezičkim resursima koji bi mogli pomoći u njegovom uključivanju na globalne platforme.
Istraživanje Akta.ba nastavlja se s ciljem da se utvrdi zbog čega bosanski jezik nema ravnopravan tretman među jezičkim opcijama Google Ads-a, postoji li uticaj na poslovanje domaćih kompanija i ko može poduzeti konkretne korake kako bi se ovo pitanje riješilo.
Jer, ako kompanije iz Bosne i Hercegovine koriste i plaćaju usluge globalnih digitalnih platformi, opravdano je tražiti jasno objašnjenje zašto jezik na kojem posluju nije ponuđen kao zasebna opcija i mogu li pouzdano oglašavati na cijelom domaćem tržištu.
