Nejednak pristup liječenju, dugo čekanje na savremene terapije i javne nabavke usmjerene prvenstveno na najnižu cijenu među ključnim su izazovima zdravstvenog sistema u Bosni i Hercegovini. S pete konferencije „Healthcare as an Investment“, održane danas u Sarajevu, poručeno je da ulaganje u zdravstvo mora biti prepoznato kao ulaganje u kvalitet života građana, produktivnost i ekonomski razvoj zemlje.
Direktor Američke trgovačke komore u BiH Nedim Hamzić istakao je da su članice Komore, kroz rad Zdravstvenog komiteta, pripremile dokument s konkretnim prijedlozima za unapređenje zdravstvenog sistema. Dokument je, prema njegovim riječima, upućen institucijama širom BiH i prepoznaje oblasti u kojima su potrebne zakonske i sistemske promjene.
"Zdravstvo moramo posmatrati kao stratešku investiciju, a ne isključivo kao trošak javnih budžeta", poručio je Hamzić.
Mjesto prebivališta određuje pristup liječenju
Kao jedan od osnovnih problema Hamzić je izdvojio nejednakost u ostvarivanju zdravstvene zaštite, upozorivši da mjesto prebivališta građana često određuje kakav će pristup liječenju imati.
Posebnu pažnju posvetio je javnim nabavkama u zdravstvu, u kojima se, kako je naveo, previše insistira na najnižoj cijeni. Naglasio je da se pri izboru ponuda moraju vrednovati i kvalitet, pouzdanost isporuke te kontinuitet liječenja.
Uz način nabavke, ukazao je i na potrebu za strožijom i efikasnijom kontrolom kvaliteta i porijekla lijekova. Poručio je da pacijenti u BiH moraju imati zaštitu zasnovanu na standardima sigurnosti koji važe u Evropskoj uniji.
Među ključnim izazovima izdvojio je i dugoročnu održivost finansiranja. Prema njegovim riječima, nedovoljno ulaganje u prevenciju i rano otkrivanje bolesti kasnije dovodi do znatno skupljeg liječenja.
"Naši pacijenti predugo čekaju na savremene lijekove i terapije koje su već dostupne u drugim evropskim zemljama", upozorio je Hamzić, navodeći da se na usvajanje nove liste lijekova čeka već osam godina.
Naglasio je da reforme moraju obuhvatiti i modernizaciju zdravstvenog sistema, bolje korištenje postojećih resursa, jačanje primarne zdravstvene zaštite i ubrzanu digitalizaciju.
Podsjetio je da je Komora o digitalizaciji već organizovala okrugle stolove u saradnji sa Zavodom zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo i kompanijama koje razvijaju takva rješenja. Ocijenio je da postoje uspješni primjeri na kojima treba graditi daljnje promjene i širiti dobru praksu.
Sve navedene izazove, prema njegovim riječima, povezuje pitanje kako građanima za novac koji se izdvaja za zdravstvo osigurati kvalitetniju, dostupniju i sigurniju zdravstvenu zaštitu.
Dodao je da zemlja koja želi privlačiti investicije, razvijati privredu i jačati konkurentnost mora razumjeti da ulaganje u zdravlje stanovništva predstavlja i ulaganje u vlastitu ekonomsku budućnost.
Predvidivo snabdijevanje i dostupnost lijekova
Muhamed Saračević, predstavnik farmaceutske kompanije Sandoz i predsjednik Udruženja proizvođača generičkih lijekova BiH, istakao je da regulatorni okvir, politike određivanja cijena i način provođenja javnih nabavki neposredno utječu na dostupnost terapija i dugoročnu održivost zdravstvenog sistema.
U okolnostima sve većih izazova u globalnim lancima snabdijevanja, naglasio je, potrebno je graditi predvidivo i održivo okruženje koje pacijentima omogućava pravovremen pristup liječenju.
Posebno je ukazao na ulogu generičkih i biosličnih lijekova, koji, prema njegovim riječima, omogućavaju efikasnije korištenje raspoloživih sredstava i liječenje većeg broja pacijenata, uz očuvanje kvaliteta, sigurnosti i djelotvornosti terapije.
Govoreći o radu Udruženja, naveo je da industrija zajedničkim djelovanjem želi biti konstruktivan partner institucijama u rješavanju otvorenih pitanja, osiguravanju stabilnog snabdijevanja i kreiranju politika koje štite interese pacijenata.
"Naš zajednički cilj mora biti isti: sigurna, kontinuirana i dostupna terapija za svakog pacijenta u Bosni i Hercegovini", poručio je Saračević.
Gordan Tahirović, predstavnik farmaceutske kompanije Roche, naglasio je da samo zdrava i produktivna populacija može biti nosilac ekonomskog rasta. Upozorio je da se BiH suočava sa smanjenjem broja stanovnika i starenjem populacije, zbog čega unapređenje zdravlja građana dobija dodatni značaj.
Prema njegovim riječima, konferencija treba otvoriti strateški dijalog o povećanju ulaganja u zdravstvo, ali i usmjeriti pažnju na ishode liječenja pacijenata.
"Nedopustivo je da u 21. vijeku imamo liste čekanja na onkološku terapiju koja pacijentima život znači. Troškovi u zdravstvu ne nestaju, oni se samo prelijevaju", upozorio je Tahirović.
Naveo je da građani iz vlastitih sredstava snose oko 30 posto ukupnih troškova zdravstvene zaštite, ocijenivši da je potrebno mijenjati takav odnos i razmotriti regionalna iskustva koja mogu pomoći u prevazilaženju postojećih problema.
Čekanje na terapiju i do tri godine
Poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srpske i kardiologinja Maja Dragojević-Stojić kazala je da se kroz svakodnevni rad u kliničkoj praksi susreće s problemima pacijenata i zaposlenih u zdravstvu.
Ukazala je na potrebu za razmjenom iskustava između različitih nivoa zdravstvenog sistema u BiH, od ministarstava do fondova zdravstvenog osiguranja, kako bi se pronašla dugoročno održiva rješenja.
Posebno je problematizirala nabavke u kojima se prednost daje najjeftinijim lijekovima i oslanjanje na jednog dobavljača. Naglasila je da ekonomski najpovoljnije rješenje mora podrazumijevati i kvalitet lijekova, odgovarajuće količine te pravovremenu isporuku.
Upozorila je da su problemi s dostupnošću terapija posebno izraženi u onkologiji.
"Dešava se da pacijenti do tri godine budu na listi čekanja i, nažalost, određeni broj nikada i ne dočeka lijek koji im je neophodan", izjavila je Dragojević-Stojić.
Dodala je da je potrebno poboljšati i pristup inovativnim lijekovima, koji su mnogim pacijentima i dalje teško dostupni. Istakla je važnost stručne procjene ljekara pri izboru terapije te poručila da dobrobit pacijenata mora biti osnovni kriterij pri donošenju odluka u zdravstvu.
Prevencija i dobrobit pacijenta kao prioriteti
U panel-diskusiji učestvovali su i Inga Marijanović, šefica onkologije SKB Mostar, Lejla Ibranović-Mulahasanović, direktorica operacija kompanije ZIRA, te dr. Slaveyko Djambazov, osnivač i direktor HTA Ltd.
Među porukama panela izdvojeno je da ulaganje u zdravstvo predstavlja jednu od najvažnijih investicija koje društvo može napraviti. Panelisti su ukazali na značaj prevencije, navodeći da se više od 40 posto bolesti može spriječiti, te naglasili da krajnji cilj svakog zdravstvenog sistema mora ostati dobrobit pacijenta.
Istaknuto je i da zdravstvo ima direktan i mjerljiv utjecaj na ekonomiju: zdravija populacija može dugoročno doprinositi većoj produktivnosti, razvoju tržišta rada i ekonomskom napretku zemlje.
Peta uzastopna konferencija „Healthcare as an Investment“, u organizaciji Američke trgovačke komore u BiH, održana je u hotelu Mövenpick Sarajevo. Okupila je više od 100 učesnika, među kojima su predstavnici ministarstava zdravstva, fondova zdravstvenog osiguranja, parlamentarci, predstavnici zdravstvenih institucija, farmaceutske industrije, privatnog sektora, udruženja pacijenata, stručne zajednice i međunarodnih partnera.
Cilj konferencije je kroz javno-privatni dijalog definisati konkretne korake ka održivijem finansiranju, nabavkama koje vrednuju kvalitet i dugoročnu korist za pacijente, boljoj dostupnosti terapija i kvalitetnijim zdravstvenim uslugama. Razgovarano je i o reformama te mogućnostima javno-privatnih partnerstava koja mogu doprinijeti unapređenju zdravstvene zaštite u BiH.
