Kompanija Lanaco iz Banje Luke dobila je posao nabavke softvera za registraciju poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine, vrijedan 2.059.400 KM bez PDV-a, odnosno 2,41 milion KM s PDV-om. Ugovor je dodijelilo Federalno ministarstvo pravde, a zajedno s nabavkom prateće informatičke opreme vrijednost projekta dostiže gotovo tri miliona KM. Dodjela ugovora dolazi nakon višegodišnjih problema s ranijim projektom elektronske registracije firmi, o kojima je Akta.ba već pisala.
Prema obavještenju o dodjeli ugovora, objavljenom 22. septembra 2026. godine, kompanija Lanaco d.o.o. Banja Luka izabrana je za realizaciju prvog lota, koji obuhvata nabavku softvera za registraciju poslovnih subjekata.
Vrijednost ugovora iznosi 2.059.400 KM bez PDV-a, odnosno 2.409.498 KM s PDV-om.
Na tender je pristigla samo jedna ponuda, koja je ocijenjena prihvatljivom. Nabavka je provedena putem otvorenog postupka, uz predviđenu e-aukciju, a kriterij za izbor najpovoljnijeg ponuđača bila je najniža cijena.
Lanaco i Katarina dobili i posao nabavke opreme
Pored softverskog rješenja, Federalno ministarstvo pravde provelo je i nabavku kompjuterske i mrežne opreme potrebne za funkcionisanje sistema registracije poslovnih subjekata.
Posao u okviru drugog lota dodijeljen je grupi ponuđača koju čine Lanaco d.o.o. Banja Luka i Katarina d.o.o. Mostar.
Vrijednost ovog ugovora iznosi 504.700 KM bez PDV-a, odnosno 590.499 KM s PDV-om.
I za ovaj lot zaprimljena je samo jedna ponuda, koja je ocijenjena prihvatljivom.
Ukupna vrijednost oba dodijeljena ugovora iznosi 2.564.100 KM bez PDV-a, odnosno 2.999.997 KM s PDV-om.
Prema objavljenom obavještenju, nabavka se ne finansira sredstvima Evropske unije.
Šta je bilo s ranijim projektom elektronske registracije?
Dodjela novih ugovora posebno je zanimljiva u kontekstu ranijih pokušaja digitalizacije registracije poslovnih subjekata u Federaciji BiH.
Akta.ba je u junu ove godine, u tekstu FBiH kreće sama u izradu Registra stvarnih vlasnika, IFC odbacuje krivicu, pisala o problemima koji su pratili raniji projekat elektronske registracije firmi, ali i o različitim tumačenjima odgovornosti za njegov neuspjeh.
Federalni ministar pravde Vedran Škobić tada je izjavio da prethodno razvijeno softversko rješenje nije zadovoljilo zahtjeve nadležnih sudova, zbog čega nije prihvaćeno za primjenu.
Prema njegovim riječima, pilot-sudovi u Sarajevu i Travniku nisu odobrili ponuđeno rješenje jer je sadržavalo brojne nedostatke koji bi otežavali registraciju poslovnih subjekata.
Škobić je tvrdio da je zbog problema s projektom, koji je provođen uz podršku Međunarodne finansijske korporacije (IFC), članice Grupacije Svjetske banke, izgubljeno više od četiri godine.
Riječ je o projektu LIFE, koji je provođen od 2016. do 2023. godine s ciljem unapređenja poslovnog ambijenta i digitalizacije registracije firmi u Federaciji BiH.
U okviru projekta razvijan je integrisani online sistem za registraciju poslovnih subjekata, koji je trebao omogućiti elektronsko podnošenje prijava, povezivanje registarskih sudova s drugim institucijama i smanjenje administrativnih procedura.
Kao izvođač ranijeg softverskog rješenja bila je predstavljena sarajevska kompanija QSS, a vrijednost sistema procjenjivala se na oko 2,3 miliona KM.
Međutim, sistem nije zaživio u punom kapacitetu.
IFC odbacio odgovornost za Registar stvarnih vlasnika
U ranijem istraživanju Akta.ba otvoreno je i pitanje povezanosti neuspjele digitalizacije registracije firmi s neuspostavljanjem Registra stvarnih vlasnika u Federaciji BiH.
Ministar Škobić tada je tvrdio da je neuspjeh prethodnog projekta jedan od razloga zbog kojih Federacija BiH nije na vrijeme uspostavila registar stvarnih vlasnika, važan za ispunjavanje međunarodnih standarda u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Međutim, IFC je u odgovoru za Akta.ba izričito naveo da njegov projekat LIFE nije obuhvatao razvoj Registra stvarnih vlasnika niti je bio povezan sa zahtjevima procesa procjene Moneyvala.
Iz IFC-a su pojasnili da je cilj projekta bio unapređenje poslovnog okruženja, digitalizacija registracije preduzeća i smanjenje administrativnog opterećenja privrednika.
Akta.ba se tada obratila i kompaniji QSS, koja nije željela komentarisati navode ministra, uz obrazloženje da nema mandat za davanje odgovora o tim pitanjima.
Tako su ostala otvorena pitanja zbog čega raniji sistem nije u potpunosti implementiran i kako će se riješiti problemi koji su pratili njegov razvoj.
