Krediti stanovništvu u Federaciji BiH nastavili su rasti i u prvoj polovini 2026. godine, a podaci Agencije za bankarstvo FBiH otkrivaju gdje odlazi najveći dio zaduženja građana. Od ukupno 11,39 milijardi KM kredita stanovništvu, čak 6,73 milijarde KM odnosi se na nenamjenske potrošačke kredite – novac koji banke odobravaju bez precizno određene namjene, pokazuje analiza Akta.ba.

Na kraju juna 2026. godine stanovništvo je bankama u FBiH po osnovu kredita dugovalo 11,39 milijardi KM, naspram 10,69 milijardi KM na kraju 2025. godine. Za samo šest mjeseci kreditna zaduženost stanovništva tako je povećana za oko 700 miliona KM, odnosno 6,6 posto.

Gotovo tri četvrtine kredita odlazi na opću potrošnju

Od ukupnih kredita stanovništvu, 8,4 milijarde KM ili 73,9 posto odnosi se na kredite za opću potrošnju. Stambeni krediti iznose oko 2,9 milijardi KM i čine 25 posto kredita građana.

Drugim riječima, na svake četiri marke koje stanovništvo duguje bankama, približno tri marke odnose se na kategoriju opće potrošnje. A unutar nje daleko najveću stavku predstavljaju nenamjenski potrošački krediti.

Na kraju 2025. godine građani su po ovom osnovu dugovali 6,47 milijardi KM, dok je do kraja juna 2026. iznos povećan na 6,73 milijarde KM.

To je rast od približno 257 miliona KM za samo šest mjeseci.

Nenamjenski krediti čine gotovo 80 posto potrošačkih zaduženja

Nenamjenski potrošački krediti čine čak 79,9 posto svih kredita za opću potrošnju. Iako je njihov udio nešto manji nego krajem 2025. godine, kada je iznosio 80,7 posto, apsolutni iznos zaduženja nastavio je rasti.

Za razliku od stambenog kredita ili kredita za kupovinu automobila, kod kojih je svrha zaduženja jasno određena, nenamjenski kredit ostavlja građaninu mogućnost da novac koristi za različite potrebe.

Upravo zbog toga podaci FBA ne mogu pokazati na šta je potrošeno tih 6,73 milijarde KM. Iz ovog izvještaja se, dakle, ne može zaključiti koliko je kredita otišlo na svakodnevne životne troškove, renoviranje, liječenje, putovanja, kupovinu namještaja ili zatvaranje ranijih obaveza.

Ali se može zaključiti da je upravo nenamjensko zaduživanje ubjedljivo najveći oblik kreditiranja stanovništva.

Više od polovine ukupnog duga građana nema određenu namjenu

Kada 6,73 milijarde KM nenamjenskih kredita stavimo u odnos prema svim kreditima stanovništvu od 11,39 milijardi KM, proizlazi da se oko 59 posto ukupnog kreditnog duga građana odnosi upravo na nenamjenske potrošačke kredite.

To daje drugačiju dimenziju pitanju koliko se životni standard stanovništva oslanja na bankarsko finansiranje.

Istovremeno rastu i drugi oblici potrošačkog zaduženja. Hipotekarni krediti koji se u izvještaju FBA vode unutar kategorije opće potrošnje povećani su sa 910,8 miliona na 1,01 milijardu KM, dok su prekoračenja po tekućim računima porasla sa 286,3 na 298,5 miliona KM.

Dug po kartičnim proizvodima sa karakteristikama odgođenog plaćanja iznosio je 224,3 miliona KM.

Poređenje sa stambenim kreditima dodatno pokazuje strukturu zaduženosti. Za stambene potrebe građani duguju oko 2,9 milijardi KM, dok je samo nenamjenskih potrošačkih kredita više nego dvostruko toliko – 6,73 milijarde KM.

To znači da najveći dio kreditnog portfolija stanovništva nije vezan za kupovinu stana ili kuće kao dugoročne imovine, nego za opću potrošnju.

Građani ipak imaju više novca u bankama nego što duguju

Ipak, gldajući podatke o zaduženosti zajedno sa štednjom i depozitima, građani ipak imaju više novca u bankama nego što duguju.

Dok građani bankama duguju 11,39 milijardi KM, njihovi ukupni depoziti iznose 15,11 milijardi KM, a štednja 14,26 milijardi KM.

Dakle, građani kao cjelina još uvijek imaju više novca položenog u bankama nego što duguju, ali njihovo zaduženje trenutno raste brže od depozita.