Odluka o izmjenama i dopunama odluke o upravljanju kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi

Na osnovu čl. 81. i 130. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/17 i 22/25), čl. 5. stav (1) tačka h) i 19. stav (1) tačka c) Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i člana 12. stav (1) tačka d) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 28.05.2026. godine donosi

ODLUKU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O UPRAVLJANJU KAMATNIM RIZIKOM U BANKARSKOJ KNJIZI

Član 1.

U Odluci o upravljanju kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi ("Službene novine Federacije BiH", br. 98/23 i 48/25), u članu 4. stav (7) se briše.

Član 2.

(1) U članu 6. iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi:

"(3) U vezi sa primjenom stava (2) tačka m) ovog člana, ukoliko banka u skladu sa svojom metodologijom za interno postupanje odluči isključiti komercijalnu maržu i druge dijelove marže iz novčanih tokova dužna je:

a) primijeniti transparentnu metodologiju za utvrđivanje bezrizične krive prinosa pri uspostavi svakog kamatno osjetljivog instrumenta,

b) primijeniti metodologiju koja se dosljedno primjenjuje u svim poslovnim jedinicama,

c) uskladiti isključenje komercijalne marže i drugih dijelova marže iz novčanih tokova sa načinom na koji banka upravlja IRRBB, te kako se od njega štiti,

d) obavijestiti Agenciju o njihovom isključenju.".

(2) Dosadašnji stav (3) postaje stav (4).

Član 3.

Član 8. mijenja se i glasi:

"Član 8.

Opće odredbe za mjerenje IRRBB

(1) Za mjerenje IRRBB banka je dužna koristiti najmanje jednu mjeru koja se temelji na neto kamatnom prihodu nakon promjene tržišne vrijednosti instrumenata i najmanje jednu metodu mjerenja ekonomske vrijednosti, što zajedno uključuje sve komponente IRRBB.

(2) Banka je dužna dosljedno primjenjivati jedan od slijedećih pristupa za identifikaciju, mjerenje, praćenje i upravljanje IRRBB: interne sisteme mjerenja (engl. Internal Measurement Systems, u daljnjem tekstu: IMS), standardizovani ili pojednostavljeni standardizovani pristup.

(3) Za potrebe stava (2) ovog člana, banka koja nije sistemski značajna banka, može primijeniti pojednostavljeni standardizovani pristup mjerenja IRRBB.

(4) Ako Agencija ocijeni da IMS koji banka primjenjuje za potrebe mjerenja IRRBB nije zadovoljavajući, može naložiti banci primjenu standardizovanog pristupa mjerenju IRRBB.

(5) IMS se smatra nezadovoljavajućim minimalno u sljedećim slučajevima:

a) ako Agencija procijeni da primijenjeni pristup mjerenju IRRBB ne obuhvata sve značajne podrizike IRRBB (rizik odstupanja, rizik osnove, rizik opcije) i/ili da ne obuhvata sve komponente i izvore IRRBB koji su relevantni za njen poslovni model,

b) ako svi relevantni parametri nisu kalibrisani, retroaktivno testirani i kontinuirano validirani, te na adekvatan način dokumentovani, srazmjerno veličini i internoj organizaciji banke, te vrsti, obimu i složenosti njenih poslova, u skladu sa članom 10. ove odluke.

(6) Ako Agencija ocijeni da pojednostavljeni standardizovani pristup koji banka koristi nije adekvatan za upravljanje i mjerenje, uzimajući u obzir izloženost banke IRRBB, može naložiti banci primjenu standardizovanog pristupa.

(7) Banka je dužna uspostaviti pouzdane sisteme mjerenja koji obuhvataju sve komponente i izvore IRRBB koji su relevantni za njen poslovni model.

(8) Banka je dužna mjeriti svoju izloženost IRRBB u pogledu mogućih promjena mjere ekonomske vrijednosti i mjere neto kamatnog prihoda nakon promjene tržišne vrijednosti instrumenata. Banka je dužna upotrebljavati komplementarna obilježja obje mjere kako bi obuhvatila kompleksnost IRRBB u kratkoročnim i dugoročnim vremenskim okvirima. Banka je posebno dužna mjeriti i pratiti:

a) ukupan efekat ključnih pretpostavki modeliranja za mjerenje IRRBB u pogledu mjere ekonomske vrijednosti i mjere neto kamatnog prihoda,

b) IRRBB po osnovu finansijskih derivata povezanih sa kamatnom stopom koji su propisani Prilogom II Odluke o izračunavanju kapitala banke, ukoliko je to relevantno za poslovni model.

(9) Banka je dužna supervizorski test netipičnih vrijednosti iz člana 16. ove odluke potpuno integrisati u interni okvir za upravljanje IRRBB, te ga upotrebljavati kao dopunski alat za mjerenje izloženosti IRRBB.

(10) Uputstvom za primjenu standardizovanog i pojednostavljenog standardizovanog pristupa mjerenju kamatnog rizika u bankarskoj knjizi (u daljnjem tekstu: Uputstvo), Agencija pobliže propisuje način primjene standardizovanog i pojednostavljenog standardizovanog pristupa.".

Član 4.

U članu 10. u stavu (1) iza riječi: "U pogledu primjene" riječ: "vlastitih" se briše, a iza riječi: "modela" dodaju se riječi: "za mjerenje IRRBB u skladu sa pristupima".

Član 5.

U članu 14. u stavu (5) riječi: "u Uputstvu za primjenu standardizovanog i pojednostavljenog standardizovanog pristupa mjerenju kamatnog rizika u bankarskoj knjizi (u daljnjem tekstu: Uputstvo)" zamjenjuju se riječju: "Uputstvom.".

Član 6.

Naslov poglavlja IV: "IV STANDARDIZOVANI PRISTUP I SUPERVIZORSKI TEST NETIPIČNIH VRIJEDNOSTI" zamjenjuje se naslovom: "IV SUPERVIZORSKI TEST NETIPIČNIH VRIJEDNOSTI".

Član 7.

Član 16. mijenja se i glasi:

"Član 16.

Supervizorski test netipičnih vrijednosti

(1) Banka je dužna redovno, a najmanje kvartalno, izračunavati efekat:

a) šokova kamatnih stopa na mjeru ekonomske vrijednosti kapitala uz primjenu scenarija iz člana 14. stav (4) tač. od a) do f) ove odluke,

b) paralelnih šokova na mjeru neto kamatnog prihoda, odnosno jednogodišnji neto kamatni prihod (dva scenarija iz člana 14. stav (4) tač. a) i b) ove odluke).

(2) Ako je pad mjere ekonomske vrijednosti kapitala iz stava (2) tačka a) ovog člana veći od 15% osnovnog kapitala banke, banka je dužna odmah o tome obavijestiti Agenciju.

(3) Ako je pad jednogodišnje mjere neto kamatnog prihoda banke iz stava (2) tačka b) ovog člana veći od 5% osnovnog kapitala banke, banka je dužna odmah obavijestiti Agenciju.

(4) Banka je dužna izračunati efekat šest scenarija kamatnih šokova propisanih u članu 14. stav (4) ove odluke na osnovu šokova kamatnih stopa pojedinih valuta. Šest scenarija kamatnih šokova i parametrizacija standardnih scenarija kamatnih šokova detaljnije je propisana Uputstvom.

(5) Prilikom utvrđivanja mjere ekonomske vrijednosti kapitala vrši se diskontovanje budućih novčanih tokova bilansa stanja sa pretpostavkom isteka, dok se u slučaju utvrđivanja mjere neto kamatnog prihoda vrši projekcija kamatnih prihoda i rashoda uz pretpostavku statičkog bilansa stanja.

(6) Banka je dužna po vremenskim razredima prikazati novčane tokove od nekvalitetnih izloženosti dosljedno tokom vremena i umanjeno za iznos očekivanih kreditnih gubitaka, a koji trebaju odražavati očekivane novčane tokove po iznosu i ročnosti, ukoliko je stopa nekvalitetnih kredita banke jednaka ili veća od 3% ukupnih kreditnih izloženosti.

(7) Za svaku pojedinačnu valutu primjenjuje se donja granica kamatne stope nakon šoka, zavisno od perioda do dospijeća, počevši od - 150 baznih bodova za trenutna dospijeća do 12 mjeseci. Donja granica se povećava za tri bazna boda godišnje i na kraju treba dostići 0% za dospijeća od 50 godina i više. Ako su bezrizične kamatne stope niže od propisane donje granice kamatne stope, banka je dužna primijeniti nižu stopu.

(8) Pri izračunu promjene ekonomske vrijednosti kapitala i promjene neto kamatnog prihoda za svaki scenario kamatnih šokova, banka će zbrojiti sve negativne i pozitivne promjene za svaku značajnu valutu, pri čemu će pozitivne promjene pomnožiti sa faktorom 50% u slučaju da se radi o valutama različitim od BAM ili EUR.

(9) Banka je dužna kod izračuna promjene neto kamatnog prihoda uzeti u obzir novčane tokove u okviru horizonta posmatranja, odnosno perioda od jedne godine.

(10) Agencija posebnom odlukom propisuje obrasce za izvještavanje o supervizorskom testu netipičnih vrijednosti i rokove za izvještavanje.".

Član 8.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjuje se od 30.09.2026. godine.

Broj U.O.-46-03/26
28. maja 2026. godine
Sarajevo

Predsjednica
Upravnog odbora
Ivanka Galić, s. r.