Dok susjedi štite građane, u BiH bankarske naknade i dalje rastu

Dok pojedine evropske zemlje, uključujući Hrvatsku, zakonski ograničavaju ili u potpunosti ukidaju bankarske naknade za osnovne usluge, građani Bosne i Hercegovine i dalje snose visok i često netransparentan trošak pristupa vlastitom novcu.

Prema podacima Agencije za bankarstvo Federacije BiH, neto prihodi banaka od naknada i provizija porasli su sa oko 267,5 miliona KM na više od 300,5 miliona KM (stanje na dan 30.06.2025. godine). Rast je ostvaren upravo na osnovnim uslugama koje su za većinu građana neizbježne.

Kako su problem riješili susjedi?

Hrvatska je od 1. januara 2026. godine uvela Zakon o usporedivosti naknada, kojim se građanima garantuje pravo na potpuno besplatan osnovni bankovni račun za primanje plate, penzije, stipendije i drugih redovnih prihoda.

To podrazumijeva:

• bez naknade za otvaranje, vođenje i zatvaranje računa

• bez naknade za osnovne transakcije

• poseban nivo zaštite za penzionere i ranjive kategorije

• besplatno podizanje gotovine i na bankomatu i na šalteru

Obavezna usluga – obavezna naknada

U Bosni i Hercegovini situacija je bitno drugačija. Plata, penzija i socijalna primanja se u pravilu isplaćuju isključivo putem banke, što znači da građani nemaju realnu alternativu. Uprkos tome, plaćaju:

• mjesečno vođenje računa

• dodatno online i mobilno bankarstvo

• svaku uplatu i prenos sredstava

• naknade za dozvoljeni minus

• često i podizanje vlastitog novca

Najviše su pogođeni penzioneri, radnici sa nižim primanjima i socijalno osjetljive kategorije.

Koliko koštaju osnovne bankarske usluge?

Akta.ba je provela ispitivanje tarifa i naknada kod devet najvećih banaka u BiH. Fokus je stavljen na četiri najčešće korištene usluge koje građanima generišu najveći trošak.

1. Vođenje transakcijskog računa

Mjesečna naknada za vođenje osnovnog računa u praksi se kreće između:
1,50 KM i 4,00 KM mjesečno

Na godišnjem nivou to znači i do 48 KM samo za postojanje računa.

2. Online i mobilno bankarstvo

Iako se radi o digitalnim uslugama koje smanjuju troškove bankama, građani ih dodatno plaćaju:
2,00 KM – 4,00 KM mjesečno po usluzi

U praksi to često znači da korisnik plaća i internet i mobilno bankarstvo odvojeno.

3. Platni promet (uplate i plaćanja)

Naknade za pojedinačne transakcije značajno variraju:

• unutar iste banke: 0,60 KM – 2,50 KM

• prema drugim bankama (do 10.000 KM): 1,00 KM – 3,50 KM

• hitne ili RTGS transakcije: 5,00 KM – 7,00 KM

Gotovinske uplate na šalterima u pravilu su skuplje od elektronskih.

4. Dopušteno prekoračenje (dozvoljeni minus)

Građani dodatno plaćaju:

• jednokratnu naknadu za odobrenje: oko 10 KM

• godišnje obnove ili prolongacije

• visoke kamatne stope i penale u slučaju prekoračenja limita

U nekim slučajevima dozvoljeni minus se naplaćuje i kroz fiksnu mjesečnu naknadu, bez obzira da li je korišten.

Na čemu banke najviše zarađuju?

Analiza pokazuje da su bankama najprofitabilnije naknade za platni promet, naknade vezane uz kartice i kartične usluge i naknade za vođenje računa

Drugim riječima, svakodnevne, osnovne aktivnosti građana.

Vrijeme za zakon u BiH?

Ako je Hrvatska mogla zakonom obavezati banke da osnovne usluge budu besplatne, postavlja se logično pitanje zašto to ne bi mogla i Bosna i Hercegovina?

Iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH za Akta.ba navode da važeći propisi već definišu obavezu banaka kada je riječ o dostupnosti osnovnih bankarskih usluga. "Odredbama Zakona o unutrašnjem platnom prometu definisano je da je ovlaštena organizacija dužna fizičkom licu koje ima zakonit boravak u Federaciji, a nema otvoren račun za obavljanje platnog prometa, na njegov zahtjev omogućiti otvaranje i korištenje računa s osnovnim uslugama", navode iz Agencije.

Kako pojašnjavaju, osnovni račun podrazumijeva račun koji se koristi za izvršavanje platnih transakcija u konvertibilnim markama i obuhvata set usluga otvaranja, vođenja i zatvaranja tog računa, uplatu i isplatu gotovog novca te usluge prijenosa novčanih sredstava s računa na drugi račun. Istovremeno, zakon ostavlja prostor za naplatu tih usluga. "Odredbama Zakona definisano je da ovlaštene organizacije pružaju usluge vezane za osnovni račun besplatno ili uz razumnu naknadu, dok je istim Zakonom propisano da pružaoci platnih usluga mogu naplatiti naknadu, a da one moraju biti ugovorene, primjerene i u skladu sa stvarnim troškovima pružalaca platnih usluga", naglašavaju iz Agencije za Akta.ba.

Agencija podsjeća i da su u toku aktivnosti na usklađivanju domaće regulative sa evropskim propisima u okviru priprema za priključenje Bosne i Hercegovine SEPA području plaćanja.

"Priprema prijedloga seta zakona kojima se uređuje segment platnog prometa je u nadležnosti Ministarstva finansija FBiH, a u toku su aktivnosti na usvajanju zakonskih rješenja kojima će se, pored banaka, omogućiti pružanje platnih usluga i drugim licenciranim institucijama", navode iz Agencije.

Dodaju da, iako Agencija kroz svoju strategiju daje kontinuirane inicijative s ciljem modernizacije platnih sistema i smanjenja troškova za korisnike finansijskih usluga, "trenutni zakonski okvir ne predviđa model obaveznog besplatnog paketa bankarskih usluga, kao što je to slučaj u Republici Hrvatskoj, već balans između dostupnosti osnovnih usluga, održivosti poslovanja banaka i zaštite korisnika finansijskih usluga".

Kako zaključuju, priključenje BiH SEPA području i ulazak novih pružalaca platnih usluga trebalo bi stvoriti preduslove za veću konkurenciju i u konačnici rezultirati jeftinijim i modernijim platnim uslugama za građane i privredu.

S.B.