Reforma platnog sistema: Kako FBiH planira uvođenje otvorenog bankarstva

Dok je Republika Srpska nedavnim usvajanjem Nacrta zakona o platnim uslugama napravila prvi korak ka usklađivanju sa evropskim finansijskim direktivama i trendovima u bankarstvu, u Federaciji BiH se paralelno odvija proces koji bi mogao jednako temeljno promijeniti način na koji građani i privreda plaćaju, podižu gotovinu i upravljaju računima.

U RS se, kroz nacrt, najavljuje dolazak takozvanog "otvorenog bankarstva" koje, kako se tumači, ukida do sada monopolistički položaj banaka u pružanju platnih usluga. U praksi, to znači da računi neće morati plaćati isključivo preko banaka, gotovina se neće morati podizati isključivo na bankomatima, a jednom aplikacijom moći će se upravljati računima u više banaka. Iako zakon tek treba proći parlamentarnu proceduru, poruka je da se tržište platnog prometa otvara.

Šta se dešava u Federaciji BiH?

Povodom ovih kretanja u RS, upućen je upit institucijama u Federaciji BiH s ciljem da se dobije odgovor da li i FBiH planira sličan regulatorni zaokret: uvođenje otvorenog bankarstva i usklađivanje sa evropskim standardima, posebno sa PSD2 direktivom.

Agencija za bankarstvo FBiH u odgovoru naglašava da kao regulator koji nadzire bankarski sektor ne piše “pravila igre” za platni promet, ali učestvuje u širem procesu usklađivanja kroz SEPA okvir. Agencija potvrđuje da se aktivnosti na usklađivanju provode “u okviru inicijative za priključenje BiH SEPA području plaćanja i to kroz rad Koordinacionog odbora za SEPA priključenje, koji je uspostavljen na inicijativu Centralne Banke Bosne i Hercegovine”.

Hoće li platne usluge moći pružati fintech i institucije za elektronski novac?

Na pitanje o tome hoće li, kao u RS, pored banaka, platne usluge moći pružati i druge institucije (institucije za elektronski novac, fintech kompanije i drugi licencirani subjekti), iz Agencije navode da je preduslov usvajanje zakonskog okvira.

"Preduslov za pružanje platnih usluga od strane drugih institucija je usvajanje zakonskog okvira koji će omogućiti tim institucijama pružanje platnih usluga", navodi Agencija, te dodaje da su prema raspoloživim informacijama “u toku priprema zakona od strane nadležnog ministarstva”.

U dijelu koji se tiče koristi za građane i privredu, Agencija podržava modernizaciju platnih sistema. Uvođenje novih pružalaca platnih usluga, pored banaka, “stvarali bi se preduslovi za povećanje konkurencije u platnom prometu”, a to bi “u konačnici trebalo rezultirati jeftinijim i modernijim platnim uslugama za građane i privredu”.

Ovo je važna poruka u kontekstu najava otvorenog bankarstva. Argument reforme nije samo “evropsko usklađivanje”, nego i očekivanje da će tržište donijeti brže usluge, niže naknade i digitalne modele koji su do sada bili ograničeni bankarskim kanalima.

Agencija potvrđuje da je jedan od preduslova za priključenje Bosne i Hercegovine SEPA području plaćanja upravo usklađivanje zakonske regulative s evropskim direktivama, uključujući Zakon o platnim uslugama. Istovremeno se naglašava da nadležna ministarstva na nivou entiteta Federacije BiH i Republike Srpske rade na izradi zakonodavnog okvira, te da je jedan od ciljeva harmonizacija kako ne bi bilo regulatornog jaza.

Reformski paket od šest zakona

Podsjetimo, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na prijedlog Federalnog ministarstva financija na sjednici održanoj 14.01.2026. utvrdila paket od šest ključnih zakona i izmjena zakona kojima se provodi sveobuhvatna i strateška reforma financijskog i platnog sustava Federacije BiH. Ministarstvo ovaj paket opisuje kao jednu od najznačajnijih institucionalnih i ekonomskih reformi u ovom mandatu Vlade.

Reformski paket obuhvata:

1. Zakon o platnim uslugama

2. Zakon o elektroničkom novcu

3. Zakon o računima za plaćanje

4. Izmjene i dopune Zakona o zaštiti korisnika financijskih usluga

5. Izmjene i dopune Zakona o bankama

6. Izmjene i dopune Zakona o mikrokreditnim društvima

Ministarstvo navodi da Federacija BiH ovim postavlja moderan, siguran i europski usklađen pravni okvir za digitalna plaćanja, jačanje zaštite korisnika financijskih usluga i dugoročnu stabilnost financijskog sustava, uz stvaranje “svih ključnih preduvjeta za pristupanje Bosne i Hercegovine Jedinstvenom području plaćanja u eurima – SEPA.”

"Zakon o platnim uslugama predstavlja središnji stup reforme jer po prvi put sistemski uređuje ssvremeni platni promet u Federaciji BiH, otvara tržište za inovacije i nove pružatelje platnih usluga, uz istovremeno postavljanje visokih sigurnosnih standarda i snažnog regulatornog nadzora. Zajedno sa Zakonom o elektronskom novcu i Zakonom o računima za plaćanje, Vlada Federacije BiH građanima i privredi osigurava brža, jeftinija i sigurnija digitalna plaćanja, veću transparentnost naknada i jaču pravnu sigurnost. Izmjenama zakona o bankama, mikrokreditnim društvima i zaštiti korisnika financijskih usluga osigurava se puna usklađenost cjelokupnog finansijskog sistema s novim pravilima, jača nadzor i dodatno štite prava građana", navode iz Federalnog ministarstva finansija za Akta.ba.

Posebno se naglašava da ovim paketom zakona Federacija BiH odlučno ulazi u novu fazu modernizacije finansijsko sistema.

"Ovo je strateška odluka kojom građanima i gospodarstvu osiguravamo niže troškove, veću sigurnost i financijske usluge kakve postoje u Europskoj uniji.Ulazak u SEPA sustav znači konkretne koristi za svakog građanina, svakog poduzetnika i javne institucije. To je europski standard koji sada gradimo i u Federaciji BiH", istaknuto je.

Najveći dobitnici građani i privreda

Ako se reformske najave pretoče u zakon i praksu, najveći dobitnici bi mogli biti korisnici građani i privreda kroz niže troškove i brže usluge, posebno u digitalnim kanalima. Banke, s druge strane, ulaze u fazu u kojoj plaćanja više nisu "podrazumijevano" rezervisana samo za njihove aplikacije i mreže, nego postaju tržište gdje se takmiče i fintech modeli, institucije za elektronski novac i drugi licencirani subjekti.

Agencija za bankarstvo FBiH to formulira oprezno, ali jasno.

"Uvođenjem novih pružalaca stvarali bi se preduslovi za povećanje konkurencije, što bi trebalo rezultirati jeftinijim i modernijim platnim uslugama", zaključeno je.

S.B