Finansijska pismenost odraslog stanovništva i srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini zaostaje za zemljama u okruženju, rezultati su istraživanja koje su u Sarajevu predstavili Ekonomski institut Sarajevo i Agencija za bankarstvo Federacije BiH.
Nalazi su predstavljeni na stručnom skupu "Finansijska pismenost u Federaciji BiH: nalazi baznih istraživanja i pravci djelovanja", na kojem je ukazano na potrebu sistemskog finansijskog obrazovanja građana, počevši od osnovne škole.
Oko 70 posto depozita nalazi se na tekućim računima
Direktor Ekonomskog instituta Sarajevo Muamer Halilbašić istakao je da unapređenje finansijske pismenosti zahtijeva uključivanje obrazovnog sistema, ali i korištenje drugih načina informisanja i edukacije.
Prema njegovim riječima, osim nastave u školama, potrebno je razvijati programe prilagođene različitim grupama stanovništva, koristeći društvene mreže i online edukativne sadržaje.
Posebno je ukazao na postojeće navike građana kada je riječ o upravljanju novcem i štednji.
Halilbašić smatra da bi građani trebali izdvajati više sredstava za štednju, ali i promijeniti njenu strukturu. Kao jedan od pokazatelja naveo je podatak da se približno 70 posto depozita nalazi na tekućim računima, što je ocijenio poražavajućim.
Naglasio je i potrebu razvoja finansijskog tržišta u BiH, uz širenje ponude instrumenata u koje bi građani mogli ulagati novac. Istovremeno, smatra važnim da učesnici na finansijskom tržištu osiguraju transparentne i dostupne informacije.
Finansijsko obrazovanje potrebno uključiti u škole
Direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH Jasmin Mahmuzić upozorio je na značaj kontinuiranog finansijskog obrazovanja, posebno u okolnostima ubrzanih promjena u bankarskom i finansijskom sektoru.
Prema njegovim riječima, građani trebaju poznavati vlastita prava i obaveze, ali i prava i obaveze finansijskih institucija s kojima posluju.
Na odgovornost finansijskog sektora ukazao je i direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica.
On je ocijenio da dio odgovornosti za nedovoljan nivo finansijske pismenosti snose finansijske institucije, ali i nadležne institucije vlasti. Zbog toga smatra da finansijsko obrazovanje treba postati dio formalnog obrazovnog sistema.
U pripremi Akcioni plan za unapređenje finansijske pismenosti
Predstavljanje rezultata organizovano je u okviru Projekta unapređenja finansijske pismenosti u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Projekt obuhvata istraživanja znanja i finansijskih navika odraslog stanovništva i učenika srednjih škola, na osnovu kojih će biti pripremljeni analitički izvještaji i preporuke za daljnje djelovanje.
Predviđena je i izrada Akcionog plana za unapređenje finansijske pismenosti, kao i razvoj edukativnih materijala namijenjenih različitim grupama stanovništva.
