Kreditiranje privatnog sektora u Federaciji BiH snažno je ubrzano u prvoj polovini 2026. godine. Privatna preduzeća i društva na kraju juna bankama su dugovala 9,81 milijardu KM, gotovo milijardu više nego samo šest mjeseci ranije. Najveći dio kredita pravnih lica koncentrisan je u trgovini i prerađivačkoj industriji.
Podaci Agencije za bankarstvo Federacije BiH pokazuju da je stanje kredita privatnih preduzeća i društava sa 8,87 milijardi KM na kraju 2025. poraslo na 9,81 milijardu KM na kraju juna 2026. godine, javlja Akta.ba.
Riječ je o povećanju od približno 934,9 miliona KM, odnosno 11 posto za samo šest mjeseci. Istovremeno je njihov udio u ukupnom kreditnom portfoliju banaka povećan sa 41 na 41,9 posto.
Ukupni krediti pravnim licima, u koje osim privatnih kompanija ulaze i drugi sektori, dostigli su 12 milijardi KM, što je povećanje od 1,1 milijardu KM ili 9,6 posto u odnosu na kraj prošle godine. Agencija navodi da bi, kada se isključi smanjenje kratkoročnih izloženosti niskog rizika kod dvije banke, rast kreditnog portfolija pravnih lica iznosio čak 10,4 posto.
Rastu i kratkoročni i dugoročni krediti kompanija
Podaci o ročnosti pokazuju da rast nije koncentrisan samo na jednu vrstu finansiranja. Kratkoročni krediti privatnim preduzećima povećani su sa 3,55 na 3,99 milijardi KM, odnosno za oko 437 miliona KM.
Istovremeno su dugoročni krediti porasli sa 5,17 na 5,67 milijardi KM, što predstavlja povećanje od približno 502 miliona KM.
To je važan detalj jer pokazuje da se povećava i dugoročnija izloženost banaka prema privatnom sektoru. Ipak, iz samog izvještaja Agencije ne može se zaključiti da je cjelokupan rast posljedica novih investicija – dio kratkoročnih kredita može biti vezan za likvidnost i tekuće poslovanje kompanija.
Trgovina duguje bankama 3,9 milijardi KM
Kada se posmatraju svi krediti pravnim licima prema djelatnostima, najveći dužnik bankarskog sektora je trgovina. Na ovu djelatnost otpada čak 3,9 milijardi KM, odnosno 32,5 posto svih kredita pravnim licima.
Slijedi prerađivačka industrija sa 2,5 milijardi KM, koja učestvuje sa 21,2 posto. Građevinarstvo ima 1,1 milijardu KM kredita, odnosno 9,2 posto, dok se na finansijske djelatnosti odnosi oko milijardu KM ili 8,4 posto. To znači da samo trgovina i prerađivačka industrija nose više od polovine kreditnog portfolija pravnih lica.
Uprkos većem dugu, problematičnih kredita manje
Snažan rast kreditiranja zasad nije praćen rastom problematičnih kredita, navodi se u izvještaju.
Od ukupno 12,04 milijarde KM kredita pravnim licima, 143,9 miliona KM nalazi se u nivou kreditnog rizika 3, dok je na kraju 2025. taj iznos bio 171,1 milion KM.
Agencija navodi da NPL-ovi pravnih lica čine 1,2 posto njihovog kreditnog portfolija, što je za 0,4 procentna poena manje nego na kraju prošle godine.
Među četiri djelatnosti s najvećim kreditnim portfolijem, udio problematičnih kredita iznosi 1,1 posto u trgovini, dva posto u prerađivačkoj industriji, 0,5 posto u građevinarstvu i svega 0,01 posto u finansijskim djelatnostima.
Znatno drugačija slika vidljiva je u pojedinim manjim sektorima. Najveće učešće NPL-ova Agencija bilježi u poljoprivredi – 13,1 posto, dok kod djelatnosti opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda i sanacije okoliša iznosi osam posto.
Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite privredi u prvom polugodištu 2026. iznosila je 2,83 posto, u odnosu na 2,80 posto u istom periodu prošle godine.
Dok su kamate za stanovništvo pale sa 6,45 na 6,19 posto, cijena novih kredita privredi bila je gotovo nepromijenjena, uz blagi rast od 0,03 procentna poena.
Dakle, ono što se iz izvještaja može zaključiti jeste da su banke u prvoj polovini 2026. značajno povećale kreditnu izloženost prema privatnim kompanijama, a njihov dug približio se granici od deset milijardi KM.
