Na čemu banke najviše zarađuju od naknada? Građani donose najveći dio prihoda

Naknade i provizije ostaju značajan izvor prihoda banaka u Federaciji BiH. U prvih šest mjeseci 2026. prihodi po ovom osnovu povećani su za 20 miliona KM, odnosno 6,7 posto, a podaci Agencije za bankarstvo FBiH pokazuju da najveći dio dolazi od građana. Kada se pogleda vrsta usluge, na prvom mjestu je kartično poslovanje, javlja Akta.ba.

Dok se zarada banaka najčešće posmatra kroz kamate na kredite, značajan dio prihoda dolazi i od svakodnevnih bankarskih usluga – korištenja kartica, vođenja računa, platnog prometa i drugih naknada.

Prema najnovijim podacima Agencije za bankarstvo Federacije BiH, prihodi banaka od naknada i provizija za izvršene usluge u prvom polugodištu 2026. porasli su za 20 miliona KM ili 6,7 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Kartice bankama donose najveći dio prihoda od naknada

Struktura prihoda pokazuje da bankama među naknadama najviše donosi kartično poslovanje – 30,8 posto ukupnih prihoda od naknada i provizija.

Na drugom mjestu su naknade po računima, sa udjelom od 21,6 posto.

Slijedi unutrašnji platni promet sa 12,9 posto, dok naknade povezane s inostranim platnim prometom čine dodatnih 11,1 posto prihoda.

Drugim riječima, samo kartično poslovanje i naknade po računima zajedno čine više od polovine prihoda banaka od naknada i provizija.

Kada se tome dodaju domaći i inostrani platni promet, ove četiri kategorije čine više od tri četvrtine prihoda po ovom osnovu.

Građani ispred kompanija

Još zanimljivija je struktura prema tome ko bankama plaća naknade.

Najveći dio prihoda od naknada i provizija dolazi od stanovništva – 41,9 posto.

Odmah iza građana su privatna preduzeća, koja bankama donose 39,6 posto prihoda od naknada, dok se na bankarske institucije odnosi 8,7 posto.

Građani i privatne kompanije tako zajedno generiraju više od 81 posto svih prihoda banaka od naknada i provizija.

Podatak je posebno zanimljiv ako se posmatra zajedno sa strukturom prihoda od kamata. I tu su građani najveći pojedinačni izvor – na stanovništvo otpada 49,6 posto kamatnih prihoda banaka, dok privatna preduzeća učestvuju sa 27,6 posto.

To pokazuje koliko je poslovanje sa stanovništvom značajno za bankarski sektor: građani su najveći pojedinačni izvor i prihoda od kamata i prihoda od naknada.

Neto prihod od naknada premašio 230 miliona KM

Agencija u pokazateljima profitabilnosti navodi i neto prihod od naknada i provizija, odnosno razliku između prihoda koje banke ostvare i rashoda koje imaju po ovom osnovu.

U prvih šest mjeseci 2026. taj neto prihod iznosio je 230,26 miliona KM, dok je u istom periodu 2025. iznosio 215,63 miliona KM.

To znači da je neto prihod banaka od naknada i provizija za godinu povećan za približno 14,6 miliona KM.

Istovremeno su banke u prvom polugodištu imale 90,3 miliona KM rashoda po osnovu naknada i provizija, naspram 84,9 miliona KM godinu ranije.

Kamate su ipak daleko veći izvor zarade

Iako prihodi od naknada rastu, oni nisu glavni izvor zarade bankarskog sektora.

Neto kamatni prihod banaka u prvom polugodištu iznosio je 474,5 miliona KM, dok je neto prihod od naknada i provizija bio 230,3 miliona KM. Neto kamatni prihod činio je 64,8 posto ukupnog neto operativnog prihoda banaka.

Zato podatak da građani nose najveći dio prihoda od naknada ne znači da banke najviše ukupno zarađuju na naknadama građanima. Glavni izvor prihoda i dalje su kamate.

A među samim naknadama, kartice i računi ostaju dva najvažnija izvora prihoda.