Balkan izgubio saveznika za proširenje

Izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva iz EU zapadni Balkan gubi ključnog saveznika za nastavak procesa proširenja, tvrdi Timoti Les, istraživač na Univerzitetu Darvin i bivši diplomata u BiH.

Kako on tvrdi, Francuska se od početka protivila proširenju EU na istok Evrope, ali da uz asertivnu Britaniju i Njemačku, koja je bila na strani Britanaca, nije bila u stanju da se tim idejama suprotstavi.

Naime, kako on ističe, Francuska projekt ujedinjenja Evrope prvenstveno vidi kao balans snaga između nje i Njemačke kako bi se spriječilo ponovno izbijanje rata u Evropi, a da proširenjem EU Njemačka dobija znatno veći uticaj, čime se balans snaga pomjera u korist francuskog istočnog susjeda.

"Dok god je London uz osnovnu podršku iz Berlina bio šampion politike proširenja, Pariz to nije mogao blokirati. Sada, kad Velika Britanija izlazi, a Njemačka je politički paralizovana, Francuska je postala eksplicitna u suprotstavljanju proširenju, i pronašla je podršku u zemljama poput Holandije i Danske, koje brinu posljedice jačanja organizovanog kriminala i migracija otvaranjem EU prema Balkanu", napisao je on u članku za portal Open Democracy. Iako je, kako je rekao, formalno Francuska stava da će dozvoliti širenje nakon što se zemlje članice reformišu, malo ko vjeruje u taj ishod.

Zaustavljanje proširenja će, prema njegovom mišljenju, imati dalekosežne posljedice, zato što je Evropa nakon raspada Jugoslavije odustala od principa nacionalnog samoopredjeljenja u korist priznanja republika u predratnim granicama znajući da će jednog dana sve te zemlje biti dio EU.

"Kraj proširenja ujedno označava kraj ovog plana Zapada za suzbijanje frustrirajućih nacionalizama u regionu uz logičnu posljedicu da će, kada to nacije na Balkanu uvide, krenuti ka formiranju nacionalnih država, što je posao koji je ostao nedovršen devedesetih godina prošlog vijeka", navodi on.

Uz to, kako upozorava, Amerika je otvorila i front protiv Rusije na Balkanu, suzbijajući njen uticaj, prvo u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori, a sada fokusirajući se na rješenje kosovskog problema, jer, kako navodi, time smatra da će Rusija izgubiti glavnu tačku uticaja u Srbiji i među srpskim narodom.

U toj tački se, kako kaže, ukršta činjenica da neće biti nastavka proširenja i novi hladni rat između SAD i Rusije, jer će, kako kaže, Albanci i Srbi vidjeti priliku da razmijene teritorije kako bi se Kosovo priključilo Albaniji, a sjever sa srpskom većinom Srbiji.

"A to će otvoriti prostor Srbima u BiH da pokušaju da se otcijepe kako bi Srbija kompenzovala gubitak Kosova. Ujedinjena Albanija bi onda stvorila priliku za Albance u Sjevernoj Makedoniji, koji će svoju teritoriju pokušati pripojiti Albaniji. Ostaje otvoreno pitanje koliko nasilja će biti potrebno da se ovo ostvari, ali istorija nas uči da je teško da bi taj proces mogao biti miroljubiv", navodi Les.

Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, smatra da nacionalisti na Balkanu čekaju priliku da završe posao "zaokruženja" teritorija koje smatraju svojima.

"Mislim da su oni i danas u manje-više izmijenjenom ruhu u većini zemalja na vlasti. Sa porastom populizma i ekstremizma u Evropi došlo je i do porasta broja nacionalista na Balkanu", rekla je Topićeva za "Nezavisne".