EU reciklira samo 25% komunalnog otpada

Europska unija reciklira samo 25% komunalnog otpada, što je daleko manje nego što je obećala da će uraditi na putu ka ekonomiji koja učinkovito koristi resurse, pokazuje najnovije istraživanje europskog ogranka “Prijatelja Zemlje”. Komunalni otpad u EU se najmanje reciklira u Bugarskoj, koja ga uopće ne reciklira, i Rumuniji, gdje na deponijama završava 99%, a u reciklaži samo 1% otpada. Najviše u EU reciklira Njemačka - 45% komunalnog otpada.

Direktivom o otpadu u EU iz 2008. godine predviđeno je da se u Uniji do 2020. godine reciklira najmanje 50 posto kućnog smeća i da Europa postane "društvo koje reciklira". Ekološka mreža “Prijatelji Zemlje” Europa navodi da oko 60 posto komunalnog otpada u EU završi na deponijama ili u pećima za spaljivanje, što doprinosi povećanju emisije plinova koji izazivaju efekte staklenika u atmosferu, kao i sve većem uništavanju  zemljišta.

Europljani se posebno rasipaju s iskorištenim tekstilom i 75 posto od 5,8 miliona tona tekstila koji se svake godine baci i završi na deponijama ili se spaljuje, pokazao je izvještaj ekologa. "Europa je još zaglavljena u sistemu gdje vrijedni materijali, od kojih se mnogi proizvode uz visoku ekološku i socijalnu cijenu, završavaju na đubrištu ili u pećima za spaljivanje", rekla je za Euractiv Ariadna Rodrigo koja se u “Prijateljima Zemlje” Europa bori za učinkovito korištenje resursa.

Ekolozi pozivaju EU da pooštri regulativu o upotrebi deponija i spaljivanju otpada i postaviti više ciljeve za recikliranje. "Ciljevi u reciklaži predstavljaju dobar početak", istakla je Rodrigo dodajući da "ponovno korištenje proizvoda i materijala i, na prvom mjestu, sprječavanje nastajanja otpada neće postati norma ako EU prethodno ne postavi ciljeve".

U EU Bugarska ne reciklira ni djelić komunalnog otpada, Rumunija reciklira samo postotak, a Njemačka najviše 45 posto. Ipak, gledano na razini cijelog bloka, u EU se reciklira mnogo više nego u zemljama izvan Unije, uključujući i u zemljama kandidatima. Tako u Turskoj na deponijama završi 99% otpada, a u Hrvatskoj, koja će u julu postati članica EU 96 posto.

Europska komisija je u sklopu strategije rasta "Europa 2020" sačinila mapu puta za učinkovitije korištenje resursa u kojoj se naglašavaju opasnosti od prevelike potrošnje i rasipništva. Međutim, “Prijatelji Zemlje” smatraju da ta mapa puta mora biti ojačana. "Mapi puta nedostaju robusna i pouzdana rješenja za smanjenje potrošnje, uključujući kroz održive energetske, trgovinske i investicijske politike koje će doprinijeti da se umanje ukupni efekti Europe na globalnu prirodnu sredinu", naglašava se u izvještaju europskog ogranka najveće svjetske ekološke mreže.

 Čuvari okoliša kritizirali su čelnike EU i što stavljaju naglasak na "zelenu" ekonomiju. "Mapa puta je fokusirana na 'kapital prirode' s obrazloženjem da 'usluge ekosistema' daju prirodnim resursima - zemljištu, vodi, zraku, moru ekonomsku vrijednost koja će ih zaštititi od trošenja i zagađenja", navodi se u izvještaju. Taj ekonomski prilaz, kako se dodaje, nije zamjena za propise kojim će se regulirati upravljanje nad korištenjem i odlaganjem resursa, kao i proizvođačkim procesima u kojima se ne razbacuju resursi.

Europska komisija planira na ljeto objaviti prvi set preporuka sa kratkoročnim mjerama koje treba da budu usvojene za godinu dana. Zatim će 2014. godine Komisija revidirati ciljeve u reciklaži postavljene direktivom o otpadu da bi sredinom 2014. bile date i preporuke na dugi rok.