Postignuta saglasnost o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom

Zemlje članice EU postigle su saglasnost o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i sada je potrebno još i službeno donijeti odluku o tome, doznaje se u ponedjeljak iz diplomatskih izvora.

Dogovor o nacrtu zaključaka Vijeća za opće poslove (GAC) najvećim dijelom je postignut još u petak na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper), koji čine ambasadori zemalja članica. Tokom vikenda usuglašan je i preostali dio teksta na kojem je insistirala Grčka, a odnosi se na zaštitu grčke manjine u Albaniji.

Nacrt zaključaka bi trebao dobiti političku potporu na video-konferenciji Vijeća za opće poslove koja će se održati u utorak, a zaključci će formalno biti usvojeni pisanom procedurom, budući da video-konferencije nemaju status službenih sastanaka na kojima se jedino mogu donositi odluke.

Što se Sjeverne Makedonije tiče, prva međuvladina konferencija trebala bi se održati nakon što Vijeće dogovori tekst Pregovaračkog okvira. Hrvatsko predsjedništvo je predložilo da se Komisiju pozove da za obje zemlje "bezodvlačno, a najkasnije do juna" napravi prijedlog Pregovaračkog okvira, međutim, tokom rasprave na Odboru stalnih predstavnika oko toga nema saglasnosti i ta je formulacija izbačena. To znači da dio zemalja članica želi ostaviti prostor za što dalje odugovlačenje prije stvarnog početka pregovora.

Pregovarački okvir je ključni dokument kojim se definira kako će se i na kojima načelima odvijati pristupni pregovori. Pregovarački okvir trebaju usvojiti zemlje članice jednoglasno i to je uslov za sazivanje prve međuvladine konferencije o pristupanju na kojoj se formalno pregovori otvaraju. Samo usuglašavanje teksta pregovaračkog okvira može potrajati.

Albanija, za razliku od Sjeverne Makedonije, dobit će i dodatne uslove. Prije prve međuvladine konferencije o pristupanju na kojoj se otvaraju pristupni pregovori, Albanija će, između ostaloga, morati ispuniti uslove u području borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, provesti reformu izbornog zakonodavstva te riješiti fenomen velikog broja neutemeljenih zahtjeva za azilom albanskih građana u EU-u i osigurati njihovu repatrijaciju.

Obje zemlje pregovarat će po novoj metodologiji. Od sada se pregovaračka poglavlja dijele u šest tematskih cjelina ili klastera. Klaster koji bi se trebao prvi otvoriti i zadnji zatvoriti uključuje vladavinu prava, ekonomske kriterije i reformu javne uprave.

Ostalih pet klastera su unutarnje tržište, konkurentnost i uključiv rast, zeleni program i održiva povezivost, resursi, poljoprivreda i kohezija te vanjski odnosi. Također, više klastera može biti istovremeno otvoreno.

Pregovori u određenim područjima mogli bi se pauzirati, ili čak potpuno obustaviti, a već zatvorena poglavlja mogla bi se ponovno otvoriti, ako se ocijeni da kandidatska zemlja pokazuje ozbiljnu ili dugotrajnu stagnacija ili nazadovanje u provedbi reformi i ispunjavanju uvjeta pristupnog procesa, prenosi Hina.