Direktive EU sve brže ulaze u nacionalna zakonodavstva

Članice Europske unije, unatoč izazovnim vremenima, osjetno su ubrzale ugrađivanje zakona Unije u nacionalna zakonodavstva, pokazuje najnoviji izvještaj Europske komisije o internom tržištu. Pred kraj 2012. godine postotak direktiva EU koje nisu na vrijeme uključene u nacionalna zakonodavstva pao je na rekordni minimum za 15 godina. Istodobno je smanjen i broj direktiva koje su neispravno uvrštene u nacionalne zakone, ali je povećan broj direktiva čije uvršćenje kasni dvije i više godina. Najbolje rezultate u uvođenju europskih zakona u nacionalne zabilježile su Irska, Malta, Estonija i Švedska.

U novom izvještaju Komisije "Semafor internog tržišta" ističe se da jedinstveno tržište ima ključnu ulogu za izlazak Europe iz ekonomske stagnacije ali da neće automatski donijeti koristi, već da je pravovremeno uvršćivanje europskih u nacionalne zakone neophodan uvjet za postizanje ciljeva.

"Semafor internog tržišta", koji se radi već 15 godina, ukazao je na znatno poboljšanje, odnosno pad prosječnog deficita uvrštavanja direktiva EU u nacionalna zakonodavstva. Taj deficit predstavlja postotak direktiva internog tržišta koje nisu na vrijeme uključene u nacionalne zakone. Deficit je pao sa 6,3% u 1997. godini na rekordni minimum od 0,6 posto u 2012, čime se spustio ispod cilja od 1% koji su postavili europski šefovi država i vlada 2007. godine i približio cilju od 0,5 posto predloženom u Aktu o jedinstvenom tržištu iz aprila 2011. godine. "Pozdravljam rekord koji su ubilježili članice EU i zadovoljan sam dinamikom i odlučnošću koju su pokazale. To je najbolji rezultat do sada", istaknuo je europski komesar za unutarnje tržište Michel Barnier.

Najviše direktiva EU u nacionalna zakonodavstva uvrstile su Irska, Malta, Estonija i Švedska, navodi se u izvještaju i dodaje da je također smanjen ukupan broj nepropisno ubačenih europskih direktiva u nacionalne, na 0,6 posto sa 0,7 posto ukupnih.

Međutim, broj direktiva sa čijim se uvođenjm u zakone članica EU kasni dvije i više godina je povećan. U padu je i dalje smanjenje broja prekršaja, vjerojatno kao rezultat uvođenja mehanizma za rješenje problema neusklađenosti sa zakonima EU. U usporedbi sa novembrom 2007. godine, broj povreda zakona EU zbog neusaglašenosti je smanjen za 38 posto. Po broju procedura zbog prekršaja predvodi Italiji a slijede Španija i Grčka. Većina prekršaja odnosi se na oblasti oporezivanja i ekologije.

Kada se svi pokazatelji provedbe europskih propisa uzmu u obzir, najbolje rezultate bilježe Rumunija, Estonija, Kipar, Češka i Litva. U izvještaju se ističe da je za šest mjeseci od maja do novembra 2012. godine deficit uvođenja europskih direktiva u nacionalna zakonodavstva smanjen s 0,9% na 0,6% i da je broj članica koje su dostigle ciljanih 1 posto povećan na 23 sa 16.

U EU je 12 članica dostiglo najmanji deficit u uvođenju europskih zakona od 1997. To su Češka, Estonija, Irska, Grčka, Francuska, Italija, Kipar, Luksemburg, Malta, Holandija, Slovačka i Švedska pri čemu su Italija i Luksemburg prvi put smanjili promatrani deficit ispod granice od 1%. Ti rezultati pokazuju da su članice EU postavile visoko na listi prioriteta pravodobno uvođenje europskih zakona u nacionalna zakonodavstva, čak i u sadašnjim uvjetima ekonomske krize.

Najbolje performanse pokazala je Irska koja je na vrijeme uvela sve direktive EU u nacionalne zakone, tako da joj je deficit nula.  Posebno impresivno poboljšanje ostvarila je Italija koja je za šest mjeseci prošle godine smanjila deficit uvođenja europskih u nacionalne zakone na 0,8 posto sa 2,4 posto. I rezultat Rumunije je vrijedan pažnje jer je smanjila deficit na 0,4 posto sa 1,1 posto.