Njemačka u hladnom ratu s Rusijom: Hoće li Sjeverni tok 2 biti zaustavljen?

Nakon što su njemački liječnici nedvosmisleno potvrdili da je ruski oporbeni političar Aleksej Navaljni otrovan vojnim bojnim otrovom iz grupe novičok, te da iza ovog napada najvjerojatnije stoji Kremlj, počeo je, kako je to nazvao predsjednik Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Norbert Walter–Borjans, "natječaj za ideju koje sankcije uvesti Rusiji" kao kaznu za napad na Navaljnog.

Pritom se sam po sebi nameće projekt Sjeverni tok 2, iza kojeg većim dijelom stoji ruska državna kompanija Gazprom i koji bi već od sljedeće godine trebao iz jedne luke u blizini Sankt Petersburga preko Baltika do jedna luke na krajnjem sjeveroistoku Njemačke dopremati zemni plin za EU tržište.

Kao prvi je pitanje zaustavljanja projekta gradnje Sjevernog toka 2 (Nord stream 2) spomenuo Norbert Röttgen, političar vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU), predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Bundestaga i, to se ne bi smjelo zaboraviti, jedan od mogućih kandidata za nasljednika Angele Merkel na čelu CDU-a.

"Ako sada ipak dovršimo projekt plinovoda Sjeverni tok 2, to neće biti samo maksimalna potvrda i podrška za Vladimira Putina da nastavi s ovakvom politikom nego i nagrada", rekao je Röttgen koji se nalazi usred neka vrste predizborne kampanje pa u svjetlu toga možda treba i gledati njegovu odlučnost.

Njegovim zahtjevima se pridružio i jedan dio parlamentarne oporbe.

Predsjednik Liberalno-demokratske stranke (FDP) Christian Lindner, je nakon saznanja da je na Alekseja Navaljnog izvršen napad, Sjeverni tok 2 naveo kao neodrživ. "Režim koji organizira ubojstva trovanjem ne bi smio biti partner za velike projekte a to se odnosi i na projekte plinovoda."

No situacija nije tako jednostavna. Sama Angela Merkel je do sada ustrajala na ovom projektu.

Neki kažu zbog toga što mjesto u kojem plinovod ulazi u Njemačku leži u njezinoj izbornoj jedinici i to u dijelu zemlje u kojem je svako radno mjesto dobro došlo.

Merkel je i do sada uspješno branila ovaj projekt od napada iz Bijele kuće.

Od dolaska Donalda Trumpa na vlast Washington vrši ogroman pritisak na sve strane koje sudjeluju u Sjevernom toku 2 s ciljem sabotiranja projekta što bi u konačnici značilo i više američkog plina za EU tržište.

Još prošlog petka, kada se već znalo što se događa s Navaljnim koji je već bio na putu prema Berlinu, Merkel je branila Sjeverni tok 2 i odbijala ga povezati sa slučajem oporbenog političara.

No Merkel do sada nije bila usamljena u obrani ovog od samog početka spornog projekta. Manji koalicijski partner njezine demokršćanske Unije CDU/CSU, socijaldemokrati, od samog početka stoje iza ovog projekta.

Jedna od najvažnijih osoba u ovoj rusko-njemačkoj suradnji je bivši socijaldemokratski kancelar i veliki prijatelj Vladimira Putina Gerhard Schröder koji je 2016. postavljen na čelo nadzornog odbora Gazpromove tvrtke Sjeverni tok 2.

No aktualno se za opstanak Sjevernog toka 2, koji je gotovo (96 posto) dovršen, najžešće bore lokalni socijaldemokrati savezne pokrajine Mecklenburg-Vorpommern gdje bi plinovod trebao ući na njemačko tlo.

Premijerka ove savezne pokrajine Manuela Schwesig (SPD) je rekla kako "dijeli kritiku" savezne vlade na račun Moskve ali je istodobno primijetila kako bi odustajanje od projekta, nekoliko mjeseci prije njegovog planiranog puštanja u promet, štetilo Njemačkoj.

"Nama je Sjeverni tok 2 potreban zbog energetske sigurnosti u Njemačkoj", rekla je Schwesig.

Njen stranački kolega i premijer susjedne savezne pokrajine Brandenburg Dietmar Woidke je sličnog mišljenja.

"Njemačka ne bi trebala piliti granu na kojoj sjedi", rekao je Woidke za dnevnik Handelsblatt.

Treba napomenuti da Merkel ni unutar Unije CDU/CSU nije do sada bila usamljena u obrani Baltičkog plinovoda.

The New York Times govori o zanimljivoj opciji koja bi Angeli Merkel sada dopustila uklanjanje pritiska Washingtona i zaustavljanje Sjevernog toka 2, pa da za sve to skupa okrivi Moskvu.

No u istom dnevniku se u duljoj analizi pretpostavlja kako se to ipak neće dogoditi zbog više razloga.

Jedan je očiti, ekonomski: ovisnost EU-a o ruskom plinu, a drugi je i politički.

Jer pored svih trenutnih kriza, posljednja u Bjelorusiji, Berlinu i Bruxellesu je stalo da toga da u Moskvi ima nekog s kim može razgovarati. NYT ukazuje i na mnoga druga politička ubojstva Moskve oko kojih se dizala medijska buka ali ne kraju nisu imala nikavih posljedica po odnos Kremlja i Berlina.