Borba protiv korupcije u Hrvatskoj nedostatna je i u zakonima i u praksi, posebno na lokalnoj razini, proizlazi iz izvješća Europska komisije o vladavini prava u EU, ali se hrvatskom pravosudnom sustavu priznaje napredak u smanjenju broja zaostalih predmeta.
Europska komisija je u srijedu objavila svoje prvo godišnje izvješće o vladavini prava u zemljama članicama koje pokriva četiri područja: pravosuđe, borbu protiv korupcije, medijski pluralizam i slobode te načelo ravnoteže u trodiobi vlasti.
Hrvatskoj se kao najozbiljniju zamjerku navode manjkavosti u borbi protiv korupcije.
"Hrvatska ima pravni i politički okvir za promicanje integriteta i sprečavanje korupcije u javnom sektoru. Ostali su, međutim, nedostaci ostaju i u zakonodavstvu i u praksi u borbi protiv korupcije", kaže se u izvješću.
Dodaje se kako nisu provedene važne inicijative za jačanje etike i integriteta među najvišim izvršnim funkcijama i članovima parlamenta te za reguliranje lobiranja.
"Posebno zabrinjava korupcija na lokalnoj razini zbog strukturnih slabosti i za upravljanje lokalnim državnim poduzećima”, navodi Komisija.
U izvješću se kaže da je ministar pravosuđa i javne uprave najavio 18. rujna ove godine novu strategiju za borbu protiv korupcije za razdoblje od 2021. do 2030.
Sudstvo
Komisija dalje navodi da je u Hrvatskoj percepcija o neovisnosti pravosuđa među najnižima u Europskoj uniji.
Hrvatski pravosudni sustav napredovao je u smanjenju broj zaostalih sudskih predmeta i poboljšanju elektroničke komunikacije na sudovima, ali je i dalje suočen s ozbiljnim izazovima učinkovitosti i kvalitete, kaže se u izvješću.
Navodi se da su Državno sudbeno vijeće i Državno odvjetničko vijeće, autonomna i neovisna tijela, suočena s nedostatkom resursa za ispunjavanje svoga mandata te da im je smanjena uloga u izboru sudaca i državnih odvjetnika.
Također im nedostaje moderni IT sustav koji bi im omogućio učinkovitu provjeru imovinskih kartica sudaca i državnih odvjetnika.
Kao pozitivan iskorak navodi se centralizirana poštanska dostava sudskih dokumenta.
Mediji
Hrvatska ima pravni i institucionalni okvir koji jamči medijski pluralizam. Agencija za elektroničke medije funkcionira transparentno, ali “nije u potpunosti zaštićena od političkog utjecaja u pogledu postupka izbora članova njezina upravnog tijela”.
Pravila o transparentnosti vlasništva nad medijima osiguravaju čvrst sustav obavješćivanja tijela i javnosti o vlasništvu, ali utvrđivanje stvarnog vlasnika može biti problematično, kaže se u izvješću.
Također se kaže da je posljednjih godina zabilježen veliki broj tužbi protiv novinara, fizičkih prijetnji i internetskog uznemiravanja, što može utjecati na uređivačku politiku medija i na rad istraživačkih novinara.
Sustav institucionalne ravnoteže podržan je, između ostaloga, internetskim alatima za javno savjetovanje, kroz rad pučkog pravobranitelja i povjerenika za informiranje, koji je nadležan za zaštitu prava na pristup informacijama, navodi Komisija.
Komisija smatra da objavljivanje izvješća o vladavini prava jednom godišnje treba imati preventivnu ulogu kako bi se na vrijeme uočili problemi i spriječilo njihovo daljnje širenje i produbljivanje.
