Florian Bieber, profesor na Univerzitetu u Grazu, smatra da je nedostatak međusobnog povjerenja generalni problem na Zapadnom Balkanu, a kao jedinu instituciju koja može utjecati na taj proces vidi Evropsku uniju, zbog njenog integracionog mehanizma.
"Države su morale reagirati u teškim uslovima, pokušavajući se suprotstaviti pandemiji bez pravog recepta kako to uraditi uspješno, zbog čega su građani dodatno izgubili povjerenje u institucije, čak i kada je riječ o drugim pitanjima", rekao je Bieber.
Geostrateški ciljevi velikih sila
Govoreći o problemu međusobnog povjerenja u regijiu, kaže da naslijeđe ratova iz devedesetih, kao i različito tumačenje tih događaja u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu veoma teško doprinosi kreiranju održivog povjerenja.
"Na tome se sada ne radi i na to ne mogu utjecati vanjski akteri. Sve to zavisi od aktera unutar regije, a jedina institucija koje može utjecati na taj proces je EU, zbog njenog mehanizma integracije, kao i zbog mogućnosti da pruži primjer kako su se zemlje EU-a bavile svojim naslijeđem, i to ne uvijek pozitivno. Taj proces je veoma težak", navodi Bieber.
Bieber tako odgovara i na pitanje da li, kada je riječ o regiji, vidi odgovornost međunarodne zajednice za podrivanje međusobnog povjerenja, a vezano za njihove geostrateške ciljeve velikih sila, naročito prije i poslije raspada Jugoslavije.
Konstatira da u regiji i dalje neki vanjski akteri rade na povećanju nepovjerenja, napetosti i podizanju tenzija, jer imaju koristi od toga te podsjeća da uloga stanih moćnika ima dugu historijsku ulogu na Zapadnom Balkanu.
Ona s jedne strane nije uvijek konstruktivna, a s druge strane se zasniva na dobrim namjerama.
Međutim, Bieber navodi da su mnoge vlade u regiji u posljednjih 20 godina vješto iskorištavale vanjske aktere i koristili ih da ojačaju svoje pozicije prema opoziciji, da naprave savezništva jedni protiv drugih za lične interese ili igrajući na kartu kreiranja prijetnje kod određenih vanjskih aktera.
Nekada i vanjski akteri interveniraju
Postoje vanjski akteri koji nekada "interveniraju", ocjenjuje on, ali dodaje da se u regiji, pogotovo nakon raspada Jugoslavije, ljudi osjećaju nemoćno i misle da se odluke donose na nekom drugom mjestu - u Washingtonu, Briselu, Moskvi, Pekingu te da postoje agencije koje kontroliraju institucije.
Kaže da je to nekada zaista tako, ali da se nekada to tako i projektira, jer je "nekada veoma zgodno okriviti vanjskog aktera za unutrašnje probleme".
"Na osnovu toga smatram da su vanjski akteri dio šire slike kreiranja povjerenja na Zapadnom Balkanu, ali tu se, također, postavlja pitanje: Da li njima treba vjerovati?", ističe Bieber.
Povjerenje prema EU i njenim institucijama, prema njegovim riječima, različito je među zemljama članicama na Zapadnom Balkanu, gde je EU vanjski faktor.
Na pitanje da li u evropskoj javnosti, koja, kao i on, najčešće kritizira lokalne vlasti, postoji razumijevanje za okolnosti s kojima se suočavaju zemlje na Zapadnom Balkanu te kakva je u svemu tome uloga najmoćnijih zemalja, Bieber kaže da je jasno da je interes i razumijevanje EU-a za Zapadni Balkan "veoma nisko".
"Ako pogledate u medijima, od Austrije od Velike Britanije, iako Engleska više nije članica EU-a, generalni interes i znanje nisu veoma visoki, a i dalje postoje mnogi stereotipi", objašnjava Bieber.
Na Zapadni Balkan, dodaje, i dalje se gleda iz ugla ratova devedesetih, organizovanog kriminala, siromaštva, korupcije...
Riječ je o problemu imidža, koji nije uvek takav u realnosti, ali naravno, to oblikuje evropsku politiku, jer su političari odgovorni svojim građanima, kaže Bieber i konstatira da se negativan stav evropske javnosti reflektira i na politiku EU-a.
Teško do agende EU proširenja
Podsjeća da je slično bilo i tokom posljednjih proširenja EU-a, kada je proces integracije vođen dok je istovremeno javnost u zemljama Unije bila protiv proširenja.
"Unija je taj proces vodila uz opravdanje o njenom strateškom interesu", naglašava Bieber i dodaje da je politika proširenja uvijek bila najnepopularnija u evropskom društvu, a da to iskorištavaju političari iz krajnje populističke desnice.
Kako kaže, veoma je teško voditi politiku proširenja uz snažno odbijanje javnosti.
"Političari EU-a u ovom trenutku nisu ohrabreni da postave proširenje na agendu, tako da je politika prema Zapadnom Balkanu zasnovana na nedostatku razumijevanja, daljeg oblikovanja načina na koji EU djeluje u regiji, koji je nekada više kritizerski, a nekada od pomoći. Ipak, sve je to u cilju kretanja procesa u pozitivnom i konstruktivnom smjeru", ocjenjuje Bieber.
