Za međunarodnu pomoć Kipar mora predloži alternativno rješenje

Nakon što je kiparski parlament odbio dogovor postignut na sastanku eurozone, Kipar mora predložiti alternativno rješenje kako bi osigurao 5,8 milijardi eura, što je uvjet za međunarodnu financijsku pomoć u iznosu od 10 milijardi eura, objavila je u srijedu Evropska komisija. "Sada je na kiparskim vlastima da predlože alternativni scenarij, poštujući kriterije održivosti duga  i odgovarajućih finansijskih parametara", zaključak je Europske komisije koji je na konferenciji za novinare pročitao glasnogovornik Olivier Bailly.

Kiparski parlament u utorak je odbio prijedlog eurozone i MMF-a Cipru da se porezom na štedne uloge građana prikupi 5,8 milijardi eura u zamjenu za pomoć od 10 milijardi eura. Krajem prošle sedmice na sastanku eurogrupe dogovoreno je da se polozi do 100.000 eura oporezuju po stopi od 6,75 posto, a oni preko 100.000 po stopi od 9,9 posto. Zbog oštre reakcije s Kipra i iz svijeta, ministri finansija eurozone u ponedjeljak su zatražili da se od poreza izuzmu štedni ulozi do 100 hiljada eura, čija je sigurnost zajamčena u cijeloj EU, a da se podigne stopa oporezivanja za veće račune kako bi se namaknula potrebna svota.

 Međunarodni kreditori ne žele Kipru odobriti pomoć u iznosu od gotovo 17,5 milijardi, na koliko se procjenjuju potrebe zemlje, jer taj iznos odgovora njegovu BDP-u i u slučaju da se odobri dug te zemlje bi eksplodirao s malim izgledima da ikada bude vraćen. U slučaju da iznos pomoći bude 10 milijardi eura, dug bi dosegnuo 100 posto kiparskog BDP-a, što se smatra održivim nivoom. Komisija ističe da je odluka na eurogrupi o pomoći od 10 milijardi uz uvjet da se porezima prikupi još 5,8 milijardi donesena jednoglasno, uključujući i glas Kipra.

 Kiparski bankarski sektor prevelik je u odnosu na veličinu kiparske ekonomije - sedam puta je veći od BDP-a. Ukupan iznos bankovnih pologa procjenjuje se na više od 70 milijardi eura. Dvije trećine bankovnih pologa većih od 100.000 eura u vlasništvu su nerezidenata, među kojima su većinom Rusi, čiji se polozi procjenjuju između 25 i 30 milijardi eura. Kiparska vlada nije spremna oporezivati po većoj stopi pologe preko 100.000 eura kako ne bi izgubila na fiskalnoj privlačnosti za strance.

Prema informacijama koje su procurile s pregovora o paketu pomoći, predstavnici kiparske vlade tražili su da se oporezuju svi polozi kako se ne bi većom stopom oporezivali polozi preko 100.000 eura. Međutim, to je glatko odbacio kiparski parlament.

U želji da spase uložen novac, štediše su tokom vikenda ispraznile bankomate kiparskih banaka. Nakon što u ponedjeljak nisu radile zbog blagdana, kiparske banke ostale su zatvorene u utorak i u srijedu te su obustavljene i sve internetske bankovne transakcije. Moguće je da kiparska banka donose odluku o odgodi otvaranja banaka na više dana kako bi spriječila masovni bijeg kapitala. Presedan zadiranja u neotuđivo pravo privatnog vlasništva, što je jedan od postulata zapadne demokracije, zabrinuo je ne samo kiprane, nego i stanovnike drugih zemalja EU-a koji se pitaju može li takav scenarij odjednom pogoditi i njih.