EK: Zapadni Balkan čeka veliki posao u borbi za čist zrak

Upotreba čvrstih goriva, uglja u industriji, energetici i grijanju domaćinstava i izpušni plinovi starih automobila glavni su uzročnici zagađenja u državama Zapadnog Balkana, ocijenila je u ponedjeljak Evropska komisija.

"Ne vidimo dramatičan napredak koji je potreban, pogotovo kada je u pitanju zdravlje građana", izjavio je evropski komesar za životnu sredinu Virginijus Sinkevičius, prenosi Tanjug.

U EK-a i Evropskoj agenciji za životnu sredinu naglašavaju da se sa državama Zapadnog Balkana radi na postizanju tehničkih standarda kada je riječ o kvalitetu zraka, a samim tim i na zaštiti života i zdravlja građana.

Dodaje se da države regije tek čeka "veliki posao" u toj oblasti, koji zahtjeva kako političku volju, tako i i finansijsku podršku.

"U pripremi je 'Zeleni sporazum sa Zapadnim Balkanom', u kojem ćemo definirati i pristupiti rješenju izazova s kojima se države suočavaju. Mislim da je to važno ne samo za regiju, već i za Evropsku uniju i saradnju i optimističan sam da mozemo postći rezutate koji će biti vidljivi", kaže Sinkevičijus.

U Briselu ocjenjuju da se u EU smanjuje broj prijevremenih smrti čiji je uzročnik zagađenje zraka, ali da je i dalje visokom nivou.

Navodi se da je izloženost sitnim česticama prouzrokovala približno 417.000 preranih smrti u 41 evropskoj zemlji u 2018. godini, od čega se 379.000 smrtnih slučajeva dogodilo u EU-28.

Izvještaj Kvalitet zraka u Evropi – 2020 pokazuje da su Bugarska, Hrvatska, Češka, Italija, Poljska i Rumunija prekoračile graničnu vrijednost EU-a za fine čestice (PM2,5) u 2018. godini.

Samo četiri države u Evropi (Estonija, Finska, Island i Irska) imale su koncentracije finih čestica koje su ispod strožih smjernica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Evropska agencija za životnu sredinu još nije pripremila finalni izvještaj o utjecaju zagađenja na zdravlje za ovu godinu, ali obrađeni dio potvrdio je da je tokom pandemije COVID-19 zabilježen značajan pad koncentracije NO2 i PM čestica u velikim gradovima.

Zaključuje se da zaključavanje društva nije način za smanjenje zagađenja, već kontinuirana primjena ekoloških i klimatskih politika širom Evrope i svijeta.