Brexit - gubitak, ali i prilika za Europsku uniju?

Odlazak Ujedinjenog Kraljevstva nesumnjivo je gubitak za Europljane, ali razlaz s tradicionalno nepovjerljivim partnerom mogao bi biti i prilika za Europsku uniju da brže krene naprijed, smatraju stručnjaci, piše u analizi France Presse.

Brexit znači odlazak drugog najjačeg europskog gospodarstva, nakon njemačkog, ali i jedne od dviju veliku vojnih sila koja, uz Francusku, posjeduje nuklearno oružje.

Britanski odlazak mogao bi omogućiti jačanje zajedničke europske obrambene politike.

"Velika Britanija nije nikada podržavala izgradnju autonomne europske sigurnosti. Uvijek je zagovarala glavnu ulogu NATO-a", ističe Pierre Vimont, znanstvenik zaklade Carnegie Europe.

"Dakle, nakon referenduma o brexitu, došlo je vrijeme za izgradnju Europe obrane", kazao je.

Na području vanjske politike London se ne bi trebao udaljiti od europskih stajališta o važnim pitanjima kao što su iranski nuklearni program, Rusija ili Bliski istok.

"U velikom broju pitanja, Britanci i Europljani su na istoj valnoj duljini", ističe povjesničar Robert Frank.

Povratak na stražnja vrata

Dobar primjer je Iran. Washington je u rujnu Teheranu jednostrano vratio sankcije naišavši na jedinstven otpor Pariza, Berlina i Londona.

"London će htjeti zadržati privilegirani odnos s Francuskom i Njemačkom i francusko-njemački par ne želi raskinuti s njime. Nada se da će se vratiti na stražnja vrata na sastanke europskih diplomata", kazao je Pierre Vimont, bivši predstavnik Francuske pri EU-u.

"Britanci će se vrtjeti oko EU-a kako bi uspostavili ili bilateralne odnose ili odnose sa skupinama zemalja" kao što je Višegradska skupina (Mađarska, Poljska, Češka, Slovačka), pretpostavlja on.

Pobornici proširenja EU-a izgubit će britansku potporu, ali to pitanje nije više prioritet Bruxellesa.

Na gospodarskom planu odnosi bi mogli biti složeniji. No zaključenje "povijesnog" dogovora o planu oporavka od koronakrize putem zajedničkog europskog duga bilo bi nesumnjivo još teže u Europi s 28 država članica.

"S Britancima se o tome ne bi ni razgovaralo, oni bi odmah rekli 'ne'. Europljani imaju nešto veće mogućnosti za napredak", smatra Robert Frank, koji je napisao knjigu o britansko-europskim odnosima.

Ujedinjeno Kraljevstvo uvijek je bilo postrani. Ostalo je izvan mnogih politika integracije (Schengenski sporazum o slobodi kretanja i euro) i Europu je prije svega doživljavalo kao veliko tržište, oštro se protiveći protekcionizmu.

Njegov doprinos izgradnji europskog projekta prije svega je liberalna Europa. "Zbog pandemije shvatili smo da je država u konačnici neophodna i udaljavamo se od te ultraliberalne vizije koju su mnogi euroskeptici kritizirali", ističe Frank.

Ostaje, međutim, problem što nakon 47 godina 'braka' razvod od Londona, drugog najvećeg uplatitelja u europski proračun, ostavlja manjak od gotovo deset milijardi eura na godinu. Premda je šok koronakrize potaknuo 27-oricu na brzu demonstraciju jedinstva, taj konsenzus mogao bi biti doveden u pitanje kada kriza prođe.

Dugoročno, zemlje koje koriste kohezijske fondove mogle bi dobiti manje novca zbog novih prioriteta EU-a (klimatske promjene, digitalni razvoj).

Malo unutra, malo vani

U tom slučaju "pojavit će se tenzije s istočnoeuropskim zemljama" kao što su Mađarska i Poljska, koje su već pod utjecajem euroskeptičnih vlada, a tim više ako Britanija dobro prođe u razvodu, upozorava bivši britanski eurozastupnik Andrew Duff (liberalni demokrat).

Čak i ako su secesionistički porivi među 27 država članica sada prigušeni.

Trgovinski odnosi također će se "iz temelja promijeniti" zbog uvođenja carinskih kontrola, više papirologije i duljih rokova u proizvodnom lancu u sektorima koji su jako isprepleteni, kao što je slučaj kod proizvodnje automobila i kemijske industrije.

"Posljedice se neće jednako osjetiti" i više će pogoditi u prvom redu Belgiju, Irsku, Njemačku i Nizozemsku te Francusku u nešto manjoj mjeri, smatra Jannike Wachowiak iz Centra za europsku politiku. "Gospodarski šok pogodit će više Ujedinjeno Kraljevstvo, Europska unija trebala bi ga bolje podnijeti", smatra ta ekonomistica.

Britanija je EU službeno napustila 31. siječnja, no definitivan razlaz nastupit će 1. siječnja 2021., kada istječe prijelazno razdoblje tijekom kojeg za Britaniju vrijede europska pravila. Do tada treba dogovoriti novi trgovinski sporazum ili će se trgovina odvijati po pravilima WTO-a.

To će biti novo poglavlje u burnoj povijesti između Britanaca i Europljana, ali sigurno ne i posljednje.

"Već stoljećima oni su malo unutra, malo vani. To će se nastaviti, osim ako Europa ne propadne. Ako se zahvaljujući brexitu uspije reformirati i bolje funkcionirati, možemo računati na njihov pragmatizam da će reći 'Vraćamo se!'", očekuje Robert Frank.