EU će pojačati napore da sačuva sporazum s Iranom

Evropska unija je saopćila da će udvostručiti napore da sačuva nuklearni sporazum s Iranom, iako je optužila Teheran da je dodatnim obogaćivanjem uranija "ozbiljno prekršio" obaveze koje je preuzeo tim sporazumom iz 2015. godine.

Glasnogovornik EU-a Peter Stano ocijenio je u Briselu da će postupci Irana "imati ozbiljne implikacije kada je riječ o zabrani nuklearne proliferacije", prenosi Beta.

Stano je, međutim, naglasio da je u interesu svih da se spasi nuklearni sporazum i da će EU "pojačati" napore kako bi se osiguralo da se svi pridržavaju obaveza iz tog dokumenta.

Glasnogovornik Iranske organizacije za atomsku energiju Behrouz Kamalvandi potvrdio je u utorak da Iran sada proizvodi uranij obogaćen do 20 posto.

Rekao je da Iran od ponedjeljka proizvodi takav uranij i da poslije dostignutih 20 posto proces proizvodnje takvog uranija treba postati potpuno stabilan.

Obogaćeni uranij

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopćila je ranije da je Iran pokrenuo postupak proizvodnje obogaćenog uranija u podzemnom nuklearnom postrojenju Fordow i da to predstavlja novo kršenje nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.

Sporazum, čiji je zvanični naziv Zajednički sveobuhvatni akcioni plan (JCPOA), potpisali su u julu 2015. godine u Beču Iran i grupa 5 plus 1, koju je činilo pet stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (Kina, Francuska, Rusija, Velika Britanija, SAD) i Njemačka kao potpisnica u ime EU-a.

Sporazumom se Iran obavezao da će obogaćivanje uranija ograničiti na 3,67 posto, što je dovoljno za pokretanje komercijalnih nuklearnih elektrana, u zamjenu za ukidanje ekonomskih sankcija.

Reklama

Iranski parlament nedavno je donio odluku o povećanju nivoa obogaćivanja uranija poslije ubistva iranskog fizičara Mohsena Fakhrizadeha.

Iran sumnja da iza ubistva naučnika stoji Izrael.

Novi zakon

Iranski predsjednik Hassan Rouhani naložio je početak proizvodnje, navodeći da ga na to "obavezuje" novi zakon koji predviđa proizvodnju i skladištenje najmanje 120 kilograma 20-postotnog uranija godišnje za miroljubive svrhe.

Također je kazao da se uran obogaćen do 20 posto koristi u reaktorima i da Iran sada ima dovoljno goriva za pet godina i novo obogaćeni uran bit će skladišten za buduću upotrebu – stoga aktivnosti AEOI nikada nisu zaustavljene ni usporene.

Odluka parlamenta

U utorak je zamjenik ministra vanjskih poslova za politička pitanja, Abbas Araghchi izjavio da je Iran započeo obogaćivati uran do 20 posto na osnovu odluke parlamenta, dodajući da je iransko obavezivanje na smanjenu proizvodnju zasnovano na Zajedničkom sveobuhvatnom planu akcije (JCPOA) i da ono ne znači smrt za sporazum.

Iran je u više navrata objavljivao da su mjere koje ta država poduzima reverzibilne, i čim se ostale strane iz nuklearnog sporazuma vrate svojim obavezama, Iran će  poništiti korake koje je poduzeo, prenosi iranska državna novinska agencija IRNA.

Da bi bio pogodan za proizvodnju nuklearnog oružja, uranij treba da bude obogaćen do gotovo 90 posto. Stručnjaci, međutim, tvrde da se, kada se uranij jednom obogati do 20 posto, vrijeme potrebno da se dostigne 90 posto skraćuje na polovinu.

Stav Izraela

Premijer Izraela Benjamin Netanyahu izjavio je da se odluka Irana da nastavi sa obogaćivanjem uranija "ne može objasniti ni na koji drugi način osim željom da nastavi ostvarivanje svog cilja razvoja vojnog nuklearnog programa".

Netanyahu je istakao da Izrael, koji ima svoj program nuklearnog oružja, a čije postojanje izraelski lideri nikada nisu potvrdili, ni porekli, neće dozvoliti da Iran proizvede nuklearno oružje.

Iran je prije potpisivanja sporazuma u Beču 2015. obogaćivao uranij do 20 posto, što je zemlju dovelo na ivicu rata sa Izraelom.

Sjedinjene Američke Države su u maju 2018. godine jednostrano istupile iz sporazuma sa Iranom i prestale da učestvuju u svim aktivnostima koje on predviđa.

Washington je u augustu prošle godine zvanično u Vijeću sigurnosti UN-a pokrenuo proceduru za ponovno uvođenje sankcija Iranu, što je naišlo na otpor većine članica tog tijela i oštro protivljenje EU-a, koja nuklearni sporazum sa Teheranom smatra važnim dijelom globalne sigurnosne arhitekture.