Zemljama Zapadnog Balkana trebalo bi dozvoliti članstvo u Evropskom ekonomskom prostoru (EEU), jer je pitanje da li će one u narednih 10 godina postati članice Evropske unije, navodi njemački list Frankfurter Algemeine Zeitung (FAZ).
Novinar Michael Martens u najnovijem članku za taj list otvorio je pitanje proširenja EU-a na šest država Zapadnog Balkana ili čak samo neke od njih, prenosi Tanjug, pozivajući se na Deutsche Welle (DW).
Navodi da bi u EU, koji često s mukom donosi odluke koje zahtjievaju saglasnost svih 27 članica, sa 33 članice to još više došlo do izražaja.
"Zamislite samo šta bi značilo kada bi Srbija kao članica EU, a imala pravo veta po pitanju odnosa EU-a s Rusijom", navodi autor članka.
"Ali, EU ne može biti ravnodušna prema razvoju svog predvorja na Balkanu, koje je u potpunosti okruženo članicama EU-a."
Ekonomska, a ne politička participacija
"Zbog toga je s državama Balkana potpisala bilateralne paktove o stabilizaciji i pridruživanju. Ti su sporazumi zamišljeni kao međufaza na putu ka punopravnom članstvu", ističe Martens.
Recept o kojem se u posljednje vrijeme govori, kako navodi dalje novinar frankfurtskog lista, jeste da se balkanskim državama dozvoli da uđu na unutrašnje tržište EU-a s pravima kao punopravne članice, čime bi one imale punu ekonomsku i nikakvu političku participaciju.
Jedan od onih koji promovirajuu taj koncept je Elmar Brok, koji je već dugi niz godina član Evropskog parlamenta, a istovremeno i član glavnog odbora Kršćansko-demokratske unije (CDU).
Prema njegovom mišljenju, neophodna su "realistična privremena rješenja", koja donose uočljive prednosti ljudima u regiji i koja podržavaju države EU-a kao što je članstvo u EEA-u.
"Zemlje EEA imaju puni pristup evropskom tržištu sa svim pravima i obavezama; za njih važi zakon EU-a, ali one nisu članice institucija EU-a. Taj model dobro funkcionira s Norveškom, Islandom i Lihtenštajnom", citira se u članku Brok.
Važan korak koji donosi ekonomske prednosti
Dalje se navodi kako su prvobitne članice EEA, koja je osnovana 1994. godine, Švedska, Austrija i Finska otišle dalje i pristupile EU.
Druge zemlje, poput Norveške, odlučile su se protiv posljednjeg koraka.
Svako, prema riječima Broka, ko se odatle želi odvažiti na puno članstvo u EU to može i uraditi, ali ne mora.
"Budući da je za pristupanje EEU potrebno do 70 posto onoga što je potrebno za punopravno članstvo u EU, put ka EU više ne bi bio predalek", ističe on.
Brok smatra da bi članstvo u EEA bio važan i realan korak, koji bi donio velike ekonomske prednosti državama Zapadnog Balkana i građanima vidno poboljšao uslove života.
Dodaje da su "sve zemlje istočne Evrope sa slabim ekonomijama, nakon pridruživanja EEA, doživjele snažan, ponekad olujni ekonomski rast", kao i da bi to "moglo važiti i za balkanski sekstet".
