Mijatović: Evropske zemlje se moraju suprostaviti nasilnom postupanju na granicama

"Zemlje članice moraju zauzeti stav protiv nasilnog postupanja prema izbjeglicama, migranatima i tražiteljima azila na granicama, i jasno se suprotstaviti pokušajima da se ova nelegalna praksa legalizira", poručila je Dunja Mijatović komesarka za ljudska prava Vijeća Evrope.

Izjava dolazi nakon serije medijskih izvještaja o nasilnom vraćanju izbjeglica i migranata, koji su zabilježeni na granici Hrvatske sa Bosnom i Hercegovinom, ali i na drugim vanjskim granicama Evropske unije.

Mijatović je upozorila kako kršenje ljudskih prava na granicama zemalja članica Vijeća Evrope raste alarmantnom brzinom, a posebno se ističe odbijanje zahtjeva za azil i vraćanje pomenutih kategorija bez zaštitinih mjera, često popraćenih brutalnim nasiljem ili ugrožavanjem ljudskih života.

"Ovakva praksa na granicama (koja se često naziva "pushback") narušava zakonske garancije koje su jasno ustanovljene Konvencijom o statusu izbjeglica i Evropskom konvencijom za ljudska prava. Praksa kršenja prava na traženje azila, zabrane mučenja ili nečovječnog ili degradirajućeg postupanja, te zabrane kolektivnih protjerivanja sve se češće opravdava kao nužan način rješavanja hitnih slučajeva", naglasila je Mijatović.

Kazala je kako je krajnje vrijeme da vlasti evropskih zemalja pozovu na prekid bilo kakvih zakonskih inicijativa koje bi mogle rezultirati u pokušajima takozvane normalizacije nasilnih vraćanja na granicama i eliminiranju ključnih zaštitnih mjera za izbjeglice, tražitelje azila i migrante.

"Ovo je ključni trenutak da se progovori. Nedugo nakon što je 12 zemalja članica Evropske unije predložilo da se važeći zakonski okvir prilagodi novoj stvarnosti na njihovim granicama, usred rastuće diskusije o legaliziranju nasilnih vraćanja, EU lideri će se sastati u Briselu da razgovaraju o migracijskim poiltikama", istakla je komesarka za ljudska prava, dodavši kako je neophodno odbiti pokušaje da se stavi po strani zaštita ključnih ljudskih prava.

Osim toga, naglasila je, da je potrebno poduzeti korake kako bi sve evropske zemlje jedna drugu mogle pozvati na odgovornost zbog ovakvih kršenja prava, a koji se često događaju pod izgovorom "zaštite granica Evrope".

"Nasilna vraćanja na granicama predstavljaju kršenja ljudskih prava. To se ne može legalizirati", podvukla je Mijatović.