EK za zakon koji treba zaustaviti krčenje šuma

Evropska komisija je u srijedu predložila zakon prema kojem će proizvodi koji se pojavljuju na evropskom tržištu morati imati dokaz da njihova proizvodnja ne doprinosi krčenju i uništavanju šuma, prenosi agencija Tanjug pozivajući se na Reuters.

Predložena pravila trebala bi osigurati da proizvodi koje građani kupuju, koriste i konzumiraju na tržištu Unije ne dovode do krčenja šuma i njihove degradacije širom svijeta. Glavni uzrok krčenja šuma je ekspanzija poljoprivrednog zemljišta radi proizvodnje soje, palminog ulja, govedine, kafe i kakaa kao i nekih njihovih nusproizvoda.

Prema prijedlogu uredbe, uvela bi se obavezna dubinska analiza za kompanije koje te proizvode žele plasirati na evropsko tržište, na koje bi pristup imali samo oni proizvodi koji su u skladu sa zakonom i koji nisu povezani s krčenjem šuma.

Prijedlog Komisije uslijedio je nakon što su svjetski lideri zemalja, uključujući Brazil, Kinu i Maleziju, obećali kako će se okončati krčenje šuma do 2030. na klimatskom skupu COP26 u novembru.

Emisije iz sektora korištenja zemljišta, od kojih je većina uzrokovana krčenjem šuma, drugi su glavni uzrok klimatskih promjena nakon izgaranja fosilnih goriva.

Olakšavanje otpreme otpada

"Propisi o krčenju šuma koje stavljamo za sto najambiciozniji su zakonodavni pokušaji za rješenje ovih problema širom svijeta", rekao je komesar EU za okolinu Virginijus Sinkevičius.

"Nacrt zakona EU protiv krčenja šuma predstavlja veliki korak naprijed u borbi za zaštitu ugroženih šuma u svijetu", rekao je Nico Muzi, direktor organizacije Mighty Earth na području Evrope.

On je dodao da zakon treba osnažiti jer izostavlja prirodne ekosisteme kao što su savane, močvare i tresetišta i kritikuje što njime nije obuhvaćena guma, proizvod koji predstavlja najveću prijetnju za šume.

Osim prijedloga uredbe o suzbijanju krčenja šuma, Komisija je predložila nova pravila za olakšavanje otpreme otpada unutar Unije. Komisija je također predstavila novu strategiju za tlo s ciljem osiguravanja da sva evropska tla budu obnovljena, otporna i dovoljno zaštićena do 2050. godine.

U posljednjih 30 godina, izmedu 1990. i 2020. iskrčeno je 420 miliona hektara šuma, što je površine veća od Evropske unije.