Evropskom zdravstvu potrebne su reforme i stvaranje jedinstvenog zdravstvenog sistema na nivou Evropske unije, poručili su ovaj vikend građani trećeg evropskog panela o zdravlju, klimatskim promjenama i okolišu.
"Stvaranje jedinstvenog evropskog zdravstvenog sistema značilo bi jednako zdravstvo za sve i dijeljenje informacija i istraživanja među svim državama članicama", rekla je za Hinu Zagrepčanka Mateja Lisak.
Lisak je jedna od 200 nasumično odabranih građana iz svih 27 zemalja članica koji sudjeluju u trećem panelu o zdravlju, klimatskim promjenama i okolišu u sklopu Konferencije o budućnosti Evrope.
"Svi streme k tome, ali trenutno je to u fazama začetka. Finansijska situacija i trenutna kriza su sada u centru pažnje pa je ovo nemoguće provesti dok se ne riješi kriza s pandemijom", navodi Lisak.
Dodaje da su neki stručnjaci još na početku Konferencije o budućnosti Evrope govorili o mogućnosti uspostavljanja digitalnih modela evropske zdravstvene unije što bi bila prva faza provedbe tog projekta.
"Jedna od ideja je bila da se krene digitalno i potom nastavi s fizičkom provedbom, koja sada trenutno, nažalost, nije moguća", ističe Lisak.
Destigmatizacija mentalnih oboljenja
Druga tema koja je zaokupila građane Unije je destigmatizacija mentalnih oboljenja i poremećaja, što je problem koji je prisutan u čitavoj Evropskoj uniji i posebno aktualan u uvjetima pandemije.
Okupljeni građani zaključili su, navodi hrvatska sudionica, da su zdravstveni sistemi u Evropi općenito nedovoljno opremljeni za krizna stanja.
"To je problem ne samo u trenutnoj krizi, već i inače. Poseban je problem nedostatak stručnjaka za rijetke i teške bolesti, stručnjaka za mentalno zdravlje i pomoćnih zdravstvenih radnika", istaknula je Lisak.
"Zaštita okoliša treba postati nastavni predmet"
Uz zdravlje, ovaj panel je posvećen i klimatskim promjenama i okolišu. Građani pozivaju na promjene na individualnom nivou, no ističu da je ključna promjena aktualnog, neodrživog modela proizvodnje i potrošnje.
"Obrazovanje o zaštiti okoliša treba postati nastavni predmet u osnovnim školama", smatra Slovakinja Alena.
Španac Jesus smatra da je nužno obrazovanje potrošača, "kako bi znali što točno kupuju i kako time utječu na okoliš".
Drugi sastanak trećeg panela evropskih građana ovaj vikend je održan online, a većina sudionika bila je zadovoljna dosadašnjim raspravama. Njih 60 posto zadovoljno je postignutim rezultatima, 26 posto ih je iznimno zadovoljno.
Nezadovoljnih je oko dva posto, među njima i panelistica Vilma.
"Nisam zadovoljna postignutim, možda zato što sam zabrinuta. COP26 nam je pokazao kamo idemo, to su sve puste priče, moramo si postaviti pitanje o tome što se zapravo događa", rekla je Vilma.
No većina sudionika, njih 88 posto, ponovno bi uložila svoje vrijeme za sudjelovanje na panelu.
Paneli prilika da građani progovore o svakodnevnim problemima
Panel posvećen zdravlju i klimi posljednji put će se sastati u januaru u Varšavi kada je planirano i usvajanje preporuka građana, a institucije EU-a će se o tim preporukama očitovati na proljeće.
Lisak smatra da su ovakvi paneli prilika da građani progovore o svojim konkretnim, svakodnevnim problemima.
Loše kolektivno povjerenje u vlast
"Političari i moćnici često se bave ideološkim i političkim problemima, a ono što na kraju dana ljude doista muči su sistemski problemi koji im otežavaju život, kao što su korupcija u zdravstvu ili nemogućnost pristupa mentalnoj zdravstvenoj skrbi. Tu nema mjesta nametanju svjetonazora i raspravama oko kulturnih i socioloških razlika", smatra Lisak.
"Kolektivno povjerenje u vlast je loše i ljudi se udaljavaju jedni od drugih zbog stranki, mišljenja i ideologija, umjesto da se ujedinjuju oko stvaranja boljeg života za sve, bez obzira na razlike”, zaključila je hrvatska panelistica.
Oko čitavog projekta Konferencije o budućnosti Evrope, koji je zamišljen kao platforma za aktivno sudjelovanje građana u donošenju odluka na nivou EU-a, vlada određena skepsa. Kritičari smatraju da je navodno "uključivanje građana" zapravo samo “simulacija demokratije”.
S druge strane, anketa koju je Ipsos proveo u avgustu pokazala je da 70 posto ispitanika nije zadovoljno načinom na koji EU trenutno funkcionira, što implicira da su potrebna poboljšanja i novi modeli rada.
