Da bi se ograničile Kineske investicije Zapadni Balkan "treba" prihvatiti direktive EU

Posljednjih godina primjetan je trend u pravcu češće i šire kontrole stranih direktnih investicija (SDI) iz trećih zemalja u okviru nacionalnih prava država članica EU.

Stoga je to pitanje uređeno na komunitarnom nivou Uredbom (EU) 2019/452 o provjeri SDI.

Iz Evropske komisije za Akta.ba su kazali, da je ova Uredba EU, koja se odnsnosi na skrining/pregled direktnih stranih investicija (SDI) u potpunosti operativna od 11. oktobra 2020.

“Uredba o pregledu stranih direktnih investicija usvojena je u martu 2019. i ona je uspostavila okvir za cijelu EU u kojem Evropska komisija i države članice mogu koordinirati svoje djelovanje u pogledu stranih ulaganja”, kazali su.

Ovaj okvir ima za cilj provjeru svih stranih ulaganja iz trećih zemalja u Evropskoj uniji.

ZAPADNI BALKAN TREBAO USKLADITI RAZVOJNE POLITIKE EU

Iz Komisije kažu da bi Zapadni Balkan trebao prihvatiti ili uskladiti razvojne politike EU a koje su usmjerene na zaštitu sigurnosti i javni poredak EU – kao što je mehanizam pregleda - praćenja direktnih stranih investicija.

Brisel "ohrabruje" Zapadni Balkan, kažu iz Komisije,  da parira inicijativama koje imaju za cilj zaštitu evropske bezbijednosti i javnog poretka kao što je uspostavljanje nacionalnih mehanizama za skrining investicija za ulaganja trećih zemalja, na osnovu mehanizma EU.

"Ekonomska aktivnost iz trećih zemalja na Zapadnom Balkanu u principu može ponuditi mogućnosti za region, uključujući i Kinu. Međutim, u ovom konkretnom slučaju, ove investicije često zanemaruju socio-ekonomsku, ekološku i finansijsku održivost i pravila EU o javnim nabavkama, i mogu dovesti do visokog nivoa zaduženosti i potencijalnog prenosa kontrole nad strateškim sredstvima i resursima", kazala je Ana Pisonaro, potparolka Evropske komisije.

Zadnjih godina odnos Evropske unije prema direktnim stranim investicijama se mijenja. U odnosu na nakad, kada se isticala isključivo pozitivna strana direktnih ulaganja iz trećih zemalja, pojedine države članice, a potom i sama Evropska unija, počele su da prepoznaju rizike i opasnosti koje pretjerano liberalan stav o ovom pitanju sa sobom nosi. Do pomenute promjene došlo je pre svega zbog sve intenzivnijih direktnih ulaganja u evropske kompanije od investitora iz Kine.

Kada su Kinseke investicije u pitanju uočeno je da investitori često dobijaju različite državne podsticaje u Kini koji im omogućavaju da imaju kontrolu kapitala u evropskim kompanijama po cijenama koje ostali učesnici, budući da posluju u skladu sa principima tržišne privrede, ne mogu da ponude.

Povezanost kineskih investitora sa državom dovodi do toga da njihova ulaganja nisu uvijek zasnovana na ekonomskoj logici, već su ponekad motivisana širim, geopolitičkim ciljevima. Zbog toga postoji bojazan da bi Kina mogla da koristi te investicije za pristup informacijama, tehnologiji i kritičnim resursima, uslugama, odnosno infrastrukturi, u svrhe političkog pritiska u odnosima sa Evropskom unijom.

Izvršni potpredsjednik Valdis Dombrovskis nedavno je rekao  da otvorenost EU za strane investicije nije bezuslovna.

“EU je i ostaće otvorena za strane investicije. Ali ova otvorenost nije bezuslovna. Kako bi odgovorili na današnje ekonomske izazove, zaštitili ključna evropska sredstva i zaštitili kolektivnu sigurnost, države članice EU i Komisija moraju blisko sarađivati. Ako želimo da postignemo otvorenu stratešku autonomiju, neophodna je efikasna saradnja u praćenju investicija širom EU. Sada smo dobro opremljeni za to",kazao je Dombrovskis.

EU KAO SVJETSKA INVESTICIONA DESTINACIJA

EU je jedna od najotvorenijih svjetskih investicionih destinacija i glavna destinacija za direktna strana ulaganja u svijetu. 

Smatra se da strane direktne investicije pozitivno utiču na privredu, jer povećavaju broj radnih mjesta, doprinose većoj konkurenciji i podstiču tehnološki napredak.

Ulaganja iz trećih zemalja u EU iznosile su 6.441 milijardi eura na kraju 2017., što je Evropljanima omogućilo 16 miliona direktnih poslovi.

Kineska ulaganja u Europi ponovo su se oporavila u 2021., drugoj godini pandemije, ali sada su fokusirana na nove projekte, posebno u proizvodnji baterija i električnoj mobilnosti, pokazalo je u srijedu objavljeno istraživanje.

Prošle godine kineska su ulaganja u Europi porasla za trećinu, na 10,6 milijardi eura, izračunali su američka istraživačka skupina Rhodium i njemački institut Mercis.

U 2020., prvoj godini pandemije, potonula su na najnižu razinu od 2013. godine. Uz Nizozemsku, Kinezi su u 2021. najviše ulagali u Njemačku, Veliku Britaniju i Francusku.

Skok u prošloj godini u Rhodiumu i Mercisu pripisuju rekordnih 3,3 ulaganja u nove projekte i Hillhouse Capitalovoj akviziciji Philipsovog poslovanja s kućanskim aparatima, 'teškoj' 3,7 milijardi eura.

Čini se da je vrijeme milijardi dolara vrijednih preuzimanja u ključnim strateškim sektorima završilo, zaključak je studije.

Umjesto toga, kineske tvrtke sada u Europi žele graditi vlastite tvornice, posebno u sektorima koji po njihovoj ocjeni imaju konkurentsku prednost, kao što su proizvodnja baterija i razvoj električne mobilnosti.

"U usporedbi s vrhuncem dosegnutim oko 2016. godine kineska ulaganja stablizirala su se na nižoj razini", rekao je nedavno glavni ekonomist Mericsa Max Zenglein.

Iako je Europa i dalje zanimljiva kineskim tvrtkama, Zenglein ne očekuje njihov značajan rast u predstojećem razdoblju, s obzirom na trenutne ekonomske i regulatorne poteškoće.

Kineske kompanije sve vise ulažu u BiH ali i zemlje regiona. Na zemljama je sada na koji način će i kako ograničiti kretanje ovakvih investicija, ali i izvršiti provjere kompanija koje žele ulagati, da li će prihvatiti prijedlog Evropske komisije da svoje planove usklade sa njihovim direktivama, ostaje da se vidi.

I.R.