Historijski trenutak: EU otvorila pristupne pregovore za Sjevernu Makedoniju i Albaniju

Godinama su Albanija i Sjeverna Makedonija čekale da se približe EU. Sada kada je prepreka uklonjena, sve je spremno za brzi napredak. U julu je proslavljen historijski trenutak. Vrijeme je da se rezimira situacija, navodi se u zajedničkom tekstu agencija ATA, BTA, dpa i MIA.

Evropska unija je započela dugo odlagane pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Premijeri dvije zemlje prvi put su dočekani na međuvladinim konferencijama u julu u Briselu. Ovo je označilo početak pregovaračkog procesa.

Šef makedonske vlade Dimitar Kovačevski rekao je da je san koji njegova zemlja ima tri decenije sada nadohvat ruke. Njegov albanski kolega Edi Rama je prokomentarisao da je radostan i ponosan što Albanija sada sjedi za velikim stolom ujedinjene Evrope kako bi započela pregovore o članstvu.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i njemačka vlada opisali su ovaj potez kao historijski. Von der Leyen je naglasila da su Sjeverna Makedonija i Albanija naporno radile na ovom koraku.

Sjeverna Makedonija, koja prema posljednjem popisu ima oko 1,8 miliona stanovnika, kandidatkinja je za ulazak u EU od 2005. godine, dok je Albanija, sa oko 2,8 miliona stanovnika, kandidatkinja od 2014. Dok je Albanija slavila okončanje procesa, za Sjevernu Makedoniju su osjećanja podijeljena jer značajan dio stanovništva i političkih snaga smatra da je cijena za početak pristupnih pregovora previsoka.

Šta se desilo?

Grčka je prva blokirala Sjevernu Makedoniju na putu u EU zbog spora oko imena. Optužila je svoju susjedu za prisvajanje grčkih simbola budući da Grčka ima regiju koja se zove Makedonija. Ovaj zastoj je na kraju prevaziđen Prespanskim sporazumom, koji su Atina i Skoplje potpisali u ljeto 2018. godine. On je doveo do preimenovanja tadašnje bivše jugoslovenske Republike Makedonije u Sjevernu Makedoniju. Iako je sporazum otvorio vrata NATO-u za Sjevernu Makedoniju, razgovori s EU bili su druga priča.

Međuvladine konferencije (IGC) za početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom zapravo su trebale biti organizovane već 2020. Međutim, država članica EU, Bugarska, blokirala je potrebne odluke zbog spora sa Sjevernom Makedonijom. Između ostalog, spor se ticao tumačenja djelimično zajedničke historije, kao i prava etničkih Bugara u Sjevernoj Makedoniji i jezika. Obje strane su 17. jula potpisale protokol o rješavanju spora.

Rješenje je došlo kroz prijedlog francuskog predsjedništva EU, snažno podržanog od Albanije čiji su pregovori također bili na čekanju, zbog čega je Sofija odustala od veta. Spor, duboko ukorijenjen u historiji i kulturnom identitetu, snažno je podijelio makedonsko društvo. Ono što je postalo poznato kao "francuski prijedlog" u Sjevernoj Makedoniji, uključivalo je neke od glavnih zahtijeva Sofije, kao što je uvođenje bilateralnog protokola u pregovarački okvir EU, koji bi se bavio "zajedničkom" historijom obje zemlje, npr. kao i uključivanje bugarske manjine u Ustav Sjeverne Makedonije. Ali najteže je bilo pitanje makedonskog jezika, koji Bugarska smatra dijalektom svog jezika. Ključno pitanje za Bugarsku bila je zaštita prava bugarske zajednice u Sjevernoj Makedoniji.

Makedonska vlada je prvobitno odbacila francuski prijedlog u junu, ali ga je Bugarska prihvatila 24. juna 2022. Da bi se Sjeverna Makedonija približila pristupu, francusko predsjedništvo je izradilo niz amandmana, koji se najviše odnose na bilateralni protokol i jezik, što je omogućilo makedonskoj vladi da prihvati sporazum. Time je deblokiran i put Albanije, koji je vezan za Skoplje, barem u ovoj fazi. Izmijenjeni pregovarački okvir više ne pominje eksplicitno kontroverzni bilateralni protokol, a obje zemlje mogu dati jednostranu izjavu u vezi sa jezikom.

Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski izjavio je 20. jula da je "konačno, nakon 17 godina, započet proces prihvatanja Sjeverne Makedonije u veliku evropsku porodicu. Otvorili smo novo poglavlje, evropsko poglavlje koje će donijeti brži razvoj, prosperitet i stabilnost".

Sjeverna Makedonija: politički izazovi za promjenu ustava

Oslobađanje puta pregovorima sa EU nesumnjivo predstavlja politički izazov. Za potrebne ustavne amandmane koji bi uključili bugarsku manjinu u ustav potrebna je dvotrećinska većina u parlamentu. To se ne može uraditi bez glasova opozicije.

Hristijan Mickoski, lider najveće opozicione stranke, desničarske VMRO-DPMNE, rekao je da izmijenjeni prijedlog i dalje uključuje iste bugarske zahtjeve.

"Prihvatanje takvog prijedloga znači prihvatanje zahtjeva Bugarske da promijenimo naše školske knjige", rekao je on i dodao da tekst takođe znači da Sjeverna Makedonija "prihvata da je makedonski jezik dijalekt bugarskog". Opozicija je organizovala brojne proteste protiv sporazuma, od kojih su neki prerasli u nasilje u julu.

Negdje između trijumfalnog tona vlasti i propasti opozicije, neki nestranački glasovi, poput Dragana Tileva, dugogodišnjeg državnog službenika u Sekretarijatu za evropske poslove, možda su najizbalansiraniji.

Sljedeći koraci

Tokom međuvladinih konferencija u Briselu, dvjema zemljama kandidatima su zvanično predstavljene smjernice i principi za pregovore. Na osnovu njih bi Komisija EU sada mogla započeti tzv. skrininge. U ovom procesu, nadležni organ ispituje u kojoj mjeri nacionalni zakon zemlje kandidata odstupa od zakonodavstva EU i stoga zahtijeva prilagođavanje. Nakon skrininga, Komisija može predložiti otvaranje takozvanih pregovaračkih poglavlja. Za implementaciju preporuka potrebna je jednoglasna odluka država članica EU. Sve u svemu, pregovarački proces može trajati mnogo godina i može se ponovo zaustaviti ako se pojave problemi.

Sjeverna Makedonija sada mora izmijeniti svoj ustav kako bi implementirala postignute sporazume. Konkretno, ovo uključuje službeno priznanje Bugara kao etničke manjinske grupe u Sjevernoj Makedoniji.