Rasprava na odboru EP-a: Hrvatska potpuno spremna za schengen

Hrvatska ispunjava sve kriterije za pristupanju šengenskom prostoru i nema prepreka da postane punopravna članica toga prostora bez unutarnjih graničnih kontrola, izjavio je izvjestitelj Europskog parlamenta Paulo Rangel.

“Hrvatska je u ovom trenutku dokazala da je spremna primijeniti sve odredbe iz šengenske pravne stečevine na zadovoljavajući način”, rekao je Paulo Rangel predstavljajući nacrt izvješća o hrvatskoj spremnosti za šengen na sjednici Odbora Europskog parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE).

Portugalski zastupnik Paulo Rangel imenovan je parlamentarnim izvjestiteljem za izradu mišljenja o hrvatskom članstvu u šengenskom prostoru.

Postupak donošenja mišljenja u LiBE-u prilično je ubrzan. Rok za podnošenje amandmana na ovo izvješće je do četvrtka, 13. listopada u 12 sati.

Rangel je prošli tjedan boravio u Hrvatskoj, gdje je posjetio policijsku postaji u Cetingradu, Prihvatilište za tražitelje azila Zagreb i Ravnateljstvu policije te razgovarao s premijerom Andrejom Plenkovićem, ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem i predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem.

“Sigurnost na granicama i poštovanje temeljnih prava vrlo su zadovoljavajući i to je zaključak do kojeg sam došao vlastitim očima”, rekao je Rangel.

Izrazio je zadovoljstvo s onim što je vidio kako radi policija i kako su migranti prihvaćeni. Rekao je kako je prilično čudno da najveći broj tražitelja azila dolazi iz Kube i Burundija. Državljani tih zemalja mogu ulaziti u Srbiju bez viza, a odatle se onda prebacuju u Hrvatsku i traže azil.

“Razgovarao sam s njima na engleskom i španjolskom i svi su zadovoljni kako se s njima postupa”, rekao je Rangel.

Rangelovu ocjenu u raspravu su podržali i predstavnici svih većih zastupničkih klubova.

Predstavnica liberalnog kluba Renew Sophia in 't Veld rekla je da podržavaju hrvatski ulazak u šengen, ali da ne treba ignorirati probleme koji postoje na terenu, poput nasilnog vraćanja migranata.

Najkritičnija je bila zastupnica Ljevice, Irkinja Clare Daly. Ona je rekla da neovisni mehanizam za nadzor postupanja policije prema izbjeglicama postoji samo na papiru, da je samo prošle godine nasilno vraćeno devet tisuća migranata s hrvatske granice, da se migrante tuče i siluje što predstavlja kršenje Ženevskih konvencija.

U završenom obraćanju Rangel je rekao kako nije točno da nadzorni mehanizam postoji samo na papiru, istaknuo je da je u Hrvatskoj razgovarao s pučkom pravobraniteljicom, “koja je inače vrlo kritična prema postupanju s migrantima”, ali da je rekla da monitoring funkcionira, da nema sustavnog kršenja prava migranata.

“To što kaže zastupnica Daly ne odgovora stvarnoj situaciji, nema izvješća temeljenih na činjenicama o silovanju i mučenju migranata”, rekao je Rangel, dodajući da bi volio vidjeti mehanizam za nadzor kakav je uspostavila Hrvatska i na drugim vanjskim granicama EU-a.

“Nisam rekao da nema problema, imaju ih sve zemlje na vanjskim granicama, ali opisi da su migranti mučeni i silovani nisu točni”, rekao je Rangel.

Konačnu odluku o proširenju šengena donose članice EU-a, koje su dio toga prostora bez unutarnjih graničnih kontrola. Uloga Europskog parlamenta u tom odlučivanju je samo savjetodavna, ali prema pravilima postupka, Vijeće, to jest države članice, mora zatražiti mišljenje od Parlamenta.

Iako to mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ipak je dobro da ono bude pozitivno i zbog političke poruke, a i zbog toga da se možda nekim članicama koje bi mogle imati određene rezerve prema proširenju šengena ne pruži prigoda da eventualno negativno mišljenje ne iskoriste kao izliku za protivljenje.

Europska komisija je u listopadu 2019., nakon četiri godine evaluacije, zaključila da je Hrvatska poduzela potrebne mjere za pristupanje šengenu. Vijeće Europske unije je 29. lipnja 2022. pokrenulo postupak donošenja odluke o primanju Hrvatske, zatraživši od Europskog parlamenta mišljenje koje je potrebno za konačnu odluku o pristupanju. Vijeće EU-a tada je predložilo da se od 1. siječnja 2023. ukinu granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, a od 26. ožujka u zračnim lukama.

Za različite datume za ukidanje kontrola u zračnom prometu postoje tehnički razlozi.

U zračnim lukama u zemljama šengenskog prostora potrebno je promijeniti izlaze za zrakoplove koji dolaze i odlaze iz Hrvatske kako bi se putnici razdvojili, odnosno uputili na izlaze bez graničnih kontrola. Isto treba napraviti i u hrvatskim zračnim lukama.

To se uvijek radi prilikom sezonskog pomicanja sata. Prvi takav datum u ovom slučaju je zadnja nedjelja u ožujku sljedeće godine, to jest 26. ožujka.

Ubrzo nakon predstavljanja, o nacrtu mišljenja trebalo bi uslijediti glasovanje o njemu na Odboru za građanske slobode, a nakon toga i na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Potom se to mišljenje upućuje Vijeću EU-a koje onda donosi konačnu odluku o pristupanju Hrvatske u šengen, a ta se odluka očekuje do kraja ove godine.