Gas nije odgovor na energetsku krizu na Zapadnom Balkanu

Gas ne smije da bude prelazno gorivo za zemlje Zapadnog Balkana, a EU treba da obijezbedi da se finansijska sredstva posvećeno i transparentno ulažu u prelazak na obnovljive izvore energije da se region ne bi zarobio u novu zavisnost od gasa, poručile su nevladine organizacije članicama EU.

Uoči samita EU-Zapadni Balkan u Tirani 6. decembra, na kojoj će energetska kriza biti jedna od tema, CEE Bankwatch Network za Centralnu i Istočnu Evropu, Mreža klimatska akcija (CAN) i Just Finance uputili su pismo stalnim predstavnicima zemalja članica EU u cilju da se politike Zapadnog Balkana usmere u pravcu pravedne energetske tranzicije.

"Gas ne smije da bude prelazno gorivo za zemlje Zapadnog Balkana. Treba da se naučimo na greškama EU kako bi lakše prevazišli trenutne krize", ističe su u pismu.

Ocjenjuje se da upotreba EU fondova mora biti transparentnija i da omogući učešće civilnog sektora.

"EU treba da podrži prelezak na obnovljive izvore energije u regionu i obezbijedi da se finansijska sredstva posvećeno ulažu u tom pravcu", naglasili su potpisnici pisma.

Ocijenili su da se energetska kriza na Zapadnom Balkanu prilično razlikuje od krize u EU, gdje je to prvenstveno kriza fosilnog gasa, sa drugim posljedicama kao što je poskupljenje struje.

Na Zapadnom Balkanu u pitanju je četvorostruka kriza, u kojoj gas ima samo djelimičnu ulogu.

Uticaj visokih cijena struje u EU na region, problemi u termoelektranama i snabdjevanju ugljem koji su doveli do skupog uvoza struje, sve veća osjetljivost hidrocentrala na klimatske promjene i poskupljenje ogrevnog drveta i peleta predstavljaju najveće izazove koji ističu potrebu održive energetske tranzicije.

Foslini gas je, navodi se u pismu, u relatvno širokoj upotrebi jedino u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, pa čak ni one nisu ni blizu zavisne kao pojedine zemlje EU.

Albanija, Kosovo i Crna Gora nisu povezane na međunarodne gasne mreže, dodaje se.

"Primarna briga u većini zemalja stoga nije diverzifikacija izvora gasa, nego osigurati kratkoročno snabdijevanje energijom i uštedu energije i ubrzati energetsku tranziciju", ističe se u pismu.

Organizacije ocjenjuju da Ekonomski i investicioni plan EU može da doprinese ubrzanju energetske tranzicije, ali da ne postoji "razumni izgovor" da dalje podržava izgradnju gasne infrastrukture, jer će to stvoriti nove, dugoročne probleme.

Komisija tvrdi da takva gasna infrastruktura kasnije može biti korištena za obnovljivu energiju, ali potpisnici pisma ukazuju da za to ne postoje dokazi ni analize.

Ekonomski i investicioni plan se zato mora fokusirati na projekte energije sunca i vjetra, geotermalne projekte, elektrifikaciju grijanja i transporta i mjere energetske efikasnosti.

Organizacije ukazuju i na potrebu poboljšanja transparentnosti EU fondova i učešća javnosti u procesu selekcije projekata koje finansira EU.

"Izgleda da će se taj nedostatk transparentnost ponoviti i u kontestu paketa pomoći EU za rješavanje energetske krize", navodi se u pismu i dodaje da je to predstavljen kao novi novac, a da je u stvari preraspodela postojećih fondova IPA III.

"Dakle, sve što se troši na rješavnaje energetske krize je novac koji se ne troši na nešto drugo, a javnost zaslužuje objašnjenje gdje su fondovi smanjeni", navodi se u pismu.

Dodaje se da je potrebno pojasniti kako će biti potrošeno najavljenih 500 miliona eura pomoći i osigurati da se taj novac iskoristi za najranjivije grupe i jačanje energetske efikasnosti, a ne samo za subvencionisanje računa za struju.

Organizacije su istakle da koritćenje fondova EU za stvaranje nove zavisnosti od fosilnog gasa predstavlja gubljenje vremena i sredstava koje zemlje regiona ne mogu da priušte.

"Zapadni Balkan ima jedinstvenu priliku da preskoči pravo u sektor diverzifikovane obnovljive energije bez da se zaglavi u zavisnost od gasa ili veliku upotrebu biomase, za šta mu je potrebna podrška EU", zaključuje se u pismu.