Prvi EU-ov zakon o zaštiti slobode medija mogao bi dopustiti špijuniranje novinara

Europski akt o slobodi medija (EMFA) trebao bi služiti za bolju zaštitu neovisnih medija od utjecaja države. Međutim, prijedlog je doživio niz promjena i kritika te su brojne europske novinarske organizacije i organizacije civilnog društva otvorenim pismom zatražile povlačenje spornih dijelova iz prijedloga.

Jačanjem transparentnosti vlasništva nad medijima i većom uredničkom i financijskom slobodom u medijima kroz Europski akt o slobodi medija (EMFA) prvi put bi se regulirao medijski sektor na razini cijele Europske unije.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila ga je još prije dvije godine riječima da se medijske tvrtke ne mogu tretirati tek kao svaki drugi biznis.

Prijedlog je Komisija predstavila u drugoj polovici 2022. navodeći kao ciljeve: osiguranje slobode uredničkog odlučivanja u medijima, zaštitu novinarki i novinara od spywarea, neovisno financiranje javnih medija, transparentnost vlasništva nad medijima i oglašavanja u njima, posebno javnim novcem, kontrolu koncentracije vlasništva nad medijima, zaštitu od manipuliranja sadržajima big tech platformi te osnivanje Europskog odbora za medije.

Međutim, prema najnovijem prijedlogu, Europski akt o slobodi medija dopuštao bi upotrebu špijunskog softvera protiv novinara i nadzor nad njima i njihovim izvorima u slučaju zaštite nacionalne sigurnosti.

Prije mjesec dana sa svojim prijedlogom teksta akta izašlo je Vijeće EU-a. U tom prijedlogu navodi se da bi se umjesto potpune zabrane upotrebe špijunskog softvera nad novinarima i njihovim izvorima spyware nad njima ipak mogao dopuštati onda kada nadležna nacionalna tijela zaključe da je to neophodno po zaštitu nacionalne sigurnosti.

Stoga su brojne europske novinarske organizacije i organizacije civilnog društva otvorenim pismom od Vijeća EU-a zatražile da povuče sporne dijelove iz prijedloga zakona, o čemu je pisao i POLITICO.