Evropska komisija - Moramo poticati žene da se uključe u politiku

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena Evropska komisija i Visoki predstavnik/potpredsjednik poručili su da se moramo jače potruditi kako bismo nadahnuli žene i poticali ih da se uključe u politiku.

Istaknuto je da broj žena u politici još uvijek ni približno ne predstavlja raznolikost naših društava, te da udio zastupnica u jednodomnim parlamentima ili donjim domovima parlamenata u prosjeku iznosi 33 posto u državama članicama EU i 26,5 posto u svijetu. 

- Godina 2024. istorijska je izborna godina. U različitim dijelovima svijeta pravo na glasanje imat će više od četiri milijarde ljudi, a među njima je i više od 400 miliona građana EU-a koji će u junu glasati na izborima za Evropski parlament. Na Međunarodni dan žena odajemo priznanje hrabrim evropskim sufražetkinjama, koje su se borile za pravo glasa kad su ga imali samo muškarci, ali i svim ženama koje učestvuju u oblikovanju pravednijeg i ravnopravnijeg društva, u svoj njihovoj raznolikosti - navedeno je.

Komisija je podsjetila da u mnogim dijelovima svijeta žene nažalost i dalje ne mogu učestvovati u javnom životu, a u nekim su područjima potpuno isključene iz donošenja odluka i javnog prostora. U svim se društvima žene i dalje suočavaju s diskriminacijom i nasiljem na internetu i izvan njega, posebno političarke, novinarke i aktivistice, a prije svega braniteljice ljudskih prava.

- U ovoj izbornoj godini potičemo sve žene, uključujući mlade žene, da glasaju bez obzira na to gdje se nalaze, da se zauzmu za svoje mjesto u društvu i da učestvuju u političkom životu - naglašavaju iz Komisije.

Globalna tema Međunarodnog dana žena 2024. je „Potaknimo uključenost”, što je u skladu s ovogodišnjom temom Ujedinjenih naroda „Ulaganje u žene: ubrzavanje napretka”. Vrlo je važno da žene proporcionalno učestvuju u društvu, pa i na položajima na kojima se donose odluke. 

Potpredsjednica Jourová otvorila je u Bruxellesu 6. marta, prije izbora za Evropski parlament, događanje Komisije na visokom nivou pod nazivom „Žene u javnom životu”. Na njemu su održani paneli na temu poteškoća s kojima se suočavaju žene u politici, novinarstvu i civilnom društvu te je raspravljano o tome zašto žene napuštaju javne položaje. Tražena su konkretna rješenja, među ostalim veći angažman medijskih platformi, regulatornih tijela i političkih stranaka.

Žene su i dalje nedovoljno zastupljene u politici. Samo je šest država članica 2023. postiglo rodnu ravnotežu i među parlamentarnim zastupnicima imalo više od 40 posto žena, a sedam je država članica imalo manje od 25 posto zastupnica. Evropski parlament, s 40 posto žena i 60 posto muškaraca, gotovo je postigao ravnotežu, ali u januaru 2024. žene su bile na čelu samo pet od 27 država članica.

U svijetu žene drže samo 26,7 posto zastupničkih mjesta, 35,5 posto mjesta u lokalnim upravama i samo 28,2 posto rukovodećih položaja u preduzećima. Nastavimo li tako, udio žena na rukovodećim položajima do 2050. iznosit će tek 30 posto. Komisija će pomoći državama članicama da razviju i provode učinkovitije strategije za povećanje broja žena na položajima na kojima se donose odluke, kao što su uvođenje rodno uravnoteženih izbornih lista radi donošenja boljih politika i brisanja diskriminacijske i seksističke kulture te jačanja demokratija koje uspješnije rješavaju različita socijalna pitanja.

Komisija je danas objavila i Izvještaj o rodnoj ravnopravnosti u EU-u za 2024., u kojem se daje pregled napretka u provedbi Strategije za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025. Većina mjera iz te strategije već je provedena. Prva Komisija koju predvodi žena i čiji je Kolegij povjerenika rodno uravnotežen te prva povjerenica za ravnopravnost uspjele su rodnu ravnopravnost učiniti jednim od prioriteta programa EU-a. Komisija je znatno povećala rodnu ravnotežu na rukovodećim položajima: 1. marta 2024. na 48,5 posto rukovodećih položaja bile su žene. 

Najnoviji je napredak politički dogovor postignut 6. februara 2024. između Evropskog parlamenta i Vijeća o Komisijinom prijedlogu direktive o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Riječ je o prvom sveobuhvatnom pravnom instrumentu na nivou EU za borbu protiv nasilja nad ženama, koje je i dalje previše rašireno. Direktivom se kriminaliziraju određeni oblici nasilja nad ženama u cijeloj EU, na internetu i izvan njega. Kriminalizirat će se sakaćenje ženskih spolnih organa i prisilni brak sami po sebi, kao i najrašireniji oblici nasilja na internetu, uključujući dijeljenje intimnih slika bez pristanka (uključujući uvjerljivi krivotvoreni sadržaj), uhođenje na internetu, uznemiravanje na internetu, mizogini govor mržnje i neželjeno pokazivanje intimnog sadržaja na internetu (tzv. „cyber-flashing”).

Direktivom se uvode i opsežne mjere za zaštitu žrtava te pristup pravosuđu i pomoći, kao što su skloništa, krizni centri za žrtve silovanja i telefonske linije za pomoć. Te će mjere biti od pomoći žrtvama svih oblika nasilja nad ženama koji su kriminalizirani na državnom nivou, saopćeno je iz Delegacije EU u BiH.