Dok se lideri EU ove sedmice suočavaju s teškom odlukom da li da krenu sa sljedećim koracima za Ukrajinu i Moldaviju ili riskiraju odgodu do izbora za EU, očekuje se da će napredak u Bosni i Hercegovini dodatno zakomplikovati stvari, piše danas Euractiv.
Kada se lideri EU sastanu u četvrtak (21. marta) u Briselu, očekuje se da će Evropska komisija dostaviti pisani izvještaj o Bosni i Hercegovini i dati usmene ocjene o Ukrajini i Moldaviji.
Od njih se u početku nije očekivalo da idu u detalje i da samo sagledavaju napredak postignut do tog trenutka, prema ranom nacrtu zaključaka samita koje je vidio Euractiv, ali čini se da će sada biti potrebna duža rasprava.
Nakon što su čelnici EU donijeli historijsku odluku da otvore pregovore o pristupanju EU sa Ukrajinom i Moldavijom, sljedeći tehnički koraci su doživjeli neznatno odlaganje.
Tri mjeseca u godini, Evropska komisija predstavila je pregovaračke okvire, dokumente od otprilike 20 stranica i 35 pregovaračkih poglavlja koja moraju odobriti države članice prije nego što počnu formalni razgovori.
Dokumenti slijede isti model kao oni o kojima su pregovarale Albanija i Sjeverna Makedonija i više su tehnički pregled nego što uključuju kontroverzne političke elemente.
Obje zemlje su se takođe nadale da bi međuvladina konferencija (IGC), kojom se obilježava zvanično otvaranje pregovora sa obje zemlje, mogla biti održana u martu.
Međutim, obje odluke zahtijevaju jednoglasnost, za koju diplomate EU smatraju da će biti teško postići između lidera EU u četvrtak.
Gotovo polovina država članica EU podržava brzo usvajanje dokumenata, idealno do ovosedmičnog samita EU, održavanja IGC-a pod belgijskim predsjedavanjem Vijeća EU, koji se završava u julu, prema internim zapisima sa sastanka koje je vidio Euractiv.
“Postoji malo nespremnosti da se ovo predugo odlaže i rizikuje da se uopšte ne pomjeri u junu, jer rizikujemo da se ništa ne pomjeri pod mađarskim predsjedavanjem EU u drugoj polovini ove godine”, rekao je jedan diplomata EU.
Drugi tabor bi radije pomjerio odluku za jun, nakon evropskih izbora, kada je i više jasnoće oko novog institucionalnog uređenja bloka.
Pitanje će biti kako će preporuka Evropske komisije za otvaranje pregovora sa Bosnom i Hercegovinom proći kod evropskih lidera ove sedmice.
Još uvijek postoji određena nesigurnost, a taj dio teksta je još uvijek pod zagradama, rekao je drugi diplomata EU.
Zemlja je korak iza Ukrajine i Moldavije, jer je početak pregovora o pristupanju EU uslovljen time da zemlja završi niz reformi.
Evropska komisija je prošle sedmice preporučila da Bosna i Hercegovina započne pregovore o pristupanju, a predsjednica Komisije Ursula von der Leyen rekla je da je zemlja napravila “impresivne korake”.
Međutim, za dugoročne posmatrače ovaj korak je bio iznenađenje budući da je u nedavnom izvještaju o proširenju EU-a zabilježen ograničen napredak, posebno u pogledu izbornih reformi.
Tokom protekle sedmice, nekoliko diplomata i zvaničnika EU izrazilo je zabrinutost zbog odstupanja bloka od svog pristupa proširenju zasnovanog na zaslugama.
“Evropska komisija je zauzela vrlo politički pristup izvještaju”, rekao je visoki zvaničnik EU.
“Da je bilo iskreno i da se kaže da kriterijumi nisu ispunjeni, ali treba da idemo dalje iz nužde, bilo bi manje problematično nego da nam kažete da je sve ružičasto i da se popravilo”, rekao je ovaj zvaničnik.
“To nije sasvim tačno i komplikuje stvari u nekim zapadnoevropskim zemljama”, dodali su.
Dok polovina država članica EU podržava ovaj korak, nekoliko zemalja, uključujući Francusku, Holandiju i Dansku, izrazio je rezervu u pogledu nivoa usklađenosti koje je dostiglo Sarajevo.
“Ako lideri EU daju zeleno svjetlo, morat ćemo razgovarati o tome šta ima prednost, proces zasnovan na zaslugama ili geopolitičke potrebe”, rekao je treći diplomata EU.
“U svakom slučaju, moramo biti iskreni u pogledu standarda koje primjenjujemo, što bi možda trebalo uključiti ponovno razmišljanje o tome kako idemo u sam proces”, rekli su.
Za neke zemlje članice EU, uključujući Austriju, Hrvatsku, Mađarsku i Sloveniju, napredak u pristupanju Ukrajine i Moldavije trebao bi ići ruku pod ruku s napretkom zemalja zapadnog Balkana.
Proteklih sedmica lobirali su da se sljedeći koraci za Ukrajinu i Moldaviju vežu za Bosnu i Hercegovinu.
Većina zemalja članica EU se, međutim, zalaže za jednak tretman sve tri zemlje.
“Ono što nas brine je da odjednom ponovo počinjemo da povezujemo zemlje, što je greška koju smo napravili u prošlosti i koja je rizikovala da diskredituje cijeli proces”, rekao je četvrti diplomata EU, misleći na bugarski veto za Sjevernu Makedoniju koji je zaustavio napredak Albanije.
Očekuje se da će lideri EU u četvrtak naglasiti da bi oboje – proširenje i reforma bloka – trebali ići ruku pod ruku, što je linija koja je bila od njihovog neformalnog samita u Granadi prošlog oktobra.
Očekivalo se da će Evropska komisija prošlog mjeseca objaviti saopćenje o reformama i instrumentima prije proširenja, ali je više puta odlagala njegovo predstavljanje.
Ministri evropskih poslova prvobitno su trebali razgovarati o dokumentu u utorak (19. marta), ali je izvršna vlast EU odlučila da dokument podnese u srijedu.
Očekuje se da će Belgija organizirati dalje diskusije o reformama upravljanja, budžetu i unutrašnjem radu unutar Vijeća u susret junskom samitu EU.
Tada se očekuje i da lideri EU potpišu dokument takozvane „Strateške agende“, od kojeg se očekuje da će novoj Evropskoj komisiji dati smjernice o prioritetima za naredne godine.
“Moramo biti realni, ova odlazeća Evropska komisija ne bi trebala biti ta koja će odlučiti da se bavi reformskim planom proširenja – to bi bilo originalno”, rekao je peti diplomata EU.
“Lideri EU će dati smjernice u junu, ali hajde da prvo vidimo kako će izgledati Evropa nakon izbora i nakon ljeta”, dodali su.
